JEDAN PROJEKT, VIŠE TVRTKI, MALO JASNOĆE: Tko zaista vodi vjetroelektranu Tušnica?
Vjetroelektrana Tušnica na papiru prolazi kroz više tvrtki, više dozvola i više prijenosa prava. Okolišna dozvola izdana je jednoj tvrtki, energetsku dozvolu dobila je druga, a obje su povezane s...
Vjetroelektrana Tušnica na papiru prolazi kroz više tvrtki, više dozvola i više prijenosa prava. Okolišna dozvola izdana je jednoj tvrtki, energetsku dozvolu dobila je druga, a obje su povezane s istom vlasničkom strukturom. Takav slijed ostavlja ozbiljan dojam da građani teško mogu pratiti tko u pojedinoj fazi doista nosi odgovornost za projekt vrijedan velikih energetskih i prostornih interesa.
Ključne točke
Projekt na području Tomislavgrada predviđa 11 vjetroagregata, ukupne instalirane snage do 72,6 MW. No, iza tehničkih podataka otvara se složen poslovni put u kojem se pojavljuju različite pravne osobe, prijenosi projekata i niz povezanih društava.
Okolišna dozvola izdana jednoj, energetska drugoj tvrtki
Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdalo je 16. lipnja 2020. godine okolišnu dozvolu tvrtki F.L.WIND d.o.o. Tomislavgrad za izgradnju VE Tušnica. Dozvola se odnosila na projekt s 11 vjetroagregata i snagom do 72,6 MW, a izdana je na pet godina.
Rješenje je ubrzo postalo pravomoćno, nakon što nije pokrenut upravni spor.
„Kantonalni sud u Sarajevu je aktom od 27. 8. 2020. obavijestio ovo ministarstvo da je provjerom kroz elektronsku bazu podataka upravnih sporova utvrđeno da nije pokrenut upravni spor protiv rješenja Federalnog ministarstva okoliša i turizma od 16. 6. 2020. zaključno sa 13. 8. 2020. U skladu sa dostavljenom informacijom od strane Kantonalnog suda u Sarajevu, ovo ministarstvo je stavilo klauzulu pravosnažnosti na navedeno rješenje te je isto postalo pravomoćno 31. 8. 2020. godine“, odgovorili su iz ovog Ministarstva.
Međutim, u postupku izdavanja energetske dozvole kao investitor se ne pojavljuje F.L.WIND d.o.o., nego Winter Wind d.o.o. Tomislavgrad. Upravo je ta tvrtka podnijela zahtjev Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije.
Ranije je bilo navedeno da Winter Windu energetska dozvola nije izdana. No, u novom odgovoru Ministarstvo je potvrdilo da je tvrtka ipak dobila energetsku dozvolu za VE Tušnica 5. srpnja 2023. godine.
Istodobno, Winter Wind nije dobio dozvole za gradnju solarnih fotonaponskih elektrana Golubov Kamen 1 i Golubov Kamen 2.
Dozvola vrijedi do 2028., gradnja planirana pet godina
VE Tušnica planira se graditi na planinskom području brda Jelovača-Tušnica, na području općine Tomislavgrad. Projekt se vodi prema urbanističkoj suglasnosti izdanoj 7. srpnja 2021. godine.
Planirano vrijeme završetka gradnje je pet godina, dok energetska dozvola vrijedi do 5. srpnja 2028. godine.
Ministarstvo navodi da su sve izdane dozvole dostupne u javnom registru. Ipak, samo postojanje registra ne uklanja problem složenog poslovnog puta projekta. Građani koji žele utvrditi tko je nositelj pojedine dozvole, koncesije ili investicijske obveze moraju pratiti više različitih tvrtki i više postupaka.
Winter Wind i F. L. Wind zasebne su tvrtke, ali su povezane s istom vlasničkom strukturom i poduzetnikom Marijom Čolakom, jednim od osnivača tvrtke FEAL iz Širokog Brijega.
Posebne tvrtke, dozvole i promjene vlasništva
Kod energetskih projekata često se osnivaju posebne projektne tvrtke koje prikupljaju dozvole, koncesije i ostalu potrebnu dokumentaciju. Nakon toga može doći do promjene vlasništva ili ulaska novih investitora.
Takav model bio je vidljiv i kod megaprojekta Ivovik, u koji su ušli kineski investitori. Nina Kreševljaković iz Aarhus centra u BiH ranije je upozorila da takav pristup može isključiti javnost, lokalne zajednice i stručnu raspravu te stvoriti ozbiljan manjak transparentnosti i povjerenja.
Sama činjenica da se projekt vodi kroz više povezanih tvrtki nije dokaz nezakonitosti. Ipak, kada se jedna tvrtka pojavljuje u okolišnoj dozvoli, a druga u energetskoj, javnost s razlogom očekuje jasnije objašnjenje odnosa, prijenosa prava i stvarnih obveza svake uključene strane.
Sličan obrazac pojavljuje se i u Livnu
Takvi poslovni modeli ne pojavljuju se samo kod vjetroelektrana. Slični obrasci vidljivi su i u koncesijskim poslovima vezanima uz eksploataciju voda i zemljišta u Livnu i okolici.
Jedan od primjera je koncesija povezana s tvrtkom Dže-Co d.o.o. Livno, koja se najprije pojavljuje kao nositelj koncesijskog prava. Kasnije je koncesiju preuzela tvrtka Lara-Natural iz Livna.
Prema podacima iz registra poslovnih subjekata, vlasnici tvrtke Lara-Natural d.o.o. Livno su Stipo Marelja i Josip Sužanj, s početnim kapitalom od po 250 KM, te Achaz von Oertzen s 500 KM.
Tvrtka je registrirana u Ulici Gabrijela Jurkića bb u Livnu. Na istoj adresi nalazi se još nekoliko društava s istim ili povezanim vlasnicima i upravljačkim strukturama.
Među njima su INOMEDIA d.o.o., O.M.S. d.o.o., OMS Asset Holding d.o.o., Dolmex d.o.o. te više varijanti Solbus tvrtki, uključujući Solbus, Solbus I i Solbus II.
U trgovačkim registrima kao osnivač i povezana struktura pojavljuje se i SUMA GmbH iz Njemačke (Berlin). Ime Josipa Sužnja ponavlja se kroz upravljačke pozicije u više društava, dok se Achaz von Oertzen kod nekoliko tvrtki navodi kao osnivač.
Stručnjaci upozoravaju da osnivanje tvrtki s minimalnim kapitalom i imenovanje istog upravljačkog kadra samo po sebi nije nezakonito. No, kada se više povezanih društava pojavljuje u poslovima s dozvolama, koncesijama i prirodnim resursima, takva praksa ostavlja prostor za sumnju i traži veću otvorenost prema javnosti.


