Više novca na računu, manje u košarici: Plaće porasle 80 posto

Prosječna neto plaća u Federaciji BiH dosegnula je 1706 KM, no rast primanja nije svima donio osjećaj sigurnijeg života. Inflacija i svakodnevni troškovi i dalje snažno pritišću kućne proračune, zbog čega mnogi poručuju da im novac danas vrijedi manje nego prije nekoliko godina.

1706 KM NA PAPIRU, MANJE U STVARNOSTI

Podaci za travanj 2026. pokazuju da je prosječna neto plaća u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosila 1706 KM. Riječ je o najvišoj prosječnoj plaći dosad, ali je njezina realna vrijednost u odnosu na ožujak bila manja za 1,2 posto zbog rasta životnih troškova.

Isti mjesec obilježila je i godišnja inflacija od 6,8 posto na razini Bosne i Hercegovine. To se uklapa u kretanja tijekom 2026., kada se stopa rasta cijena kretala približno između pet i sedam posto. Ekonomski stručnjaci zato upozoravaju da se rast plaća ne može promatrati odvojeno od inflacije koja posljednjih godina smanjuje kupovnu moć građana.

OD 940 DO 1706 KM U ŠEST GODINA

Prije šest godina prosječna neto plaća u FBiH bila je znatno niža. U travnju 2020. iznosila je 940 KM, što znači da je do travnja 2026. nominalno porasla za 766 maraka, odnosno više od 81 posto.

Proljeće 2020. bilo je obilježeno pandemijom koronavirusa, zatvaranjem gospodarstva i rastom nezaposlenosti. Danas su prosječna primanja na rekordnoj razini, ali snažan rast cijena vidljiv je od 2022. godine. Tada su posebno poskupjeli energenti, gorivo i prehrambeni proizvodi, a razlika između statistike i svakodnevice postala je vidljiva kroz troškove koje građani plaćaju svaki mjesec.

GRAĐANI NAJBRŽE OSJETE RAZLIKU

Za dio zaposlenih veća plaća nije značila i jednako veće mogućnosti pri kupnji. “Plaća mi je danas gotovo dvostruko veća nego prije šest godina, ali i troškovi su puno veći. Nekada sam za 100 maraka mogao napuniti kolica u trgovini, danas jedva nekoliko vrećica”, kaže Mostarac Ivan, zaposlen u privatnom sektoru.

I umirovljenica Marija smatra da rast plaća ne prati tempo rasta osnovnih izdataka. “Lijepo je čuti da plaće rastu, ali cijene hrane, lijekova i režija rastu još brže. Ljudi to osjete čim uđu u trgovinu”, ističe.

Pojedini građani ipak ocjenjuju da su povećanja primanja donijela određeno olakšanje. “Da nije bilo rasta plaća, danas bi bilo puno teže živjeti. Poslodavci su morali dizati primanja jer su troškovi života otišli u nebo, a radnika je sve manje”, kaže Damir.

Dodaje da su i u tvrtki u kojoj radi bili prisiljeni povećati plaće jer bi, u protivnom, zbog manjka radnika mogli staviti ključ u bravu.

PROSJEK NE POKAZUJE SLIKU SVIH RADNIKA

Prema ocjeni ekonomista, na povećanje plaća utjecali su rast minimalne plaće, nedostatak radne snage, rast prihoda u pojedinim sektorima i inflacijski pritisci. Međutim, prosječna plaća ne prikazuje stvarni položaj svih zaposlenih.

Mnogi radnici u trgovini, ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima i dalje primaju znatno manje od prosjeka. Istodobno, rast stanarina, cijena komunalnih usluga i kredita dodatno opterećuje obitelji.

Stvarni životni standard ovisit će o tome hoće li plaće i u sljedećim godinama rasti brže od cijena. Iako su prosječna primanja u Federaciji BiH od 2020. do 2026. porasla za više od 80 posto, velik broj građana i dalje osjeća da je povratak nekadašnjoj razini života za prosječnu obitelj i dalje dalek.