Glamočki krumpir ide korak dalje: Na prvoj oglednoj parceli traži se put do većeg prinosa

Glamočki krumpir dobio je prvu oglednu parcelu na kojoj će se usporediti laboratorijski uzgojene sadnice s dosadašnjim sortama iz tradicionalne proizvodnje. Nakon zaštite geografskog porijekla i žiga, proizvođači sada žele provjeriti može li znanstveni pristup donijeti zdravije sjeme, veći urod i snažniju poziciju na tržištu.

U Glamoču je održana konferencija pod nazivom „Glamočki krumpir – razvojni planovi i perspektive razvoja brenda“. Udruženje „Glamočki krumpir“ pritom je s Institutom za genetičke resurse iz Banja Luke zasadilo prvu oglednu parcelu krumpirovih sadnica.

Prva ogledna parcela

Na polju će se pratiti kvaliteta, rast i razvoj laboratorijski proizvedenog krumpira te usporediti njegovi rezultati sa sortama koje se ondje uzgajaju na tradicionalan način.

“Zajednički smo u polje postavili ogled kako bi pratili kvalitetu, rast i razvoj krumpira koji je proizveden u laboratoriju primjenom mikropropagacije u odnosu na ove sorte koje se proizvode na tradicionalan način, a krajnji cilj projekta jeste da kroz primjenu znanstvenih metoda povećamo prinos i damo podršku našim gospodarstvenicima”, pojasnila je doc. dr. Mirela Kajkut Zeljković, istraživačica na Institutu za genetičke resurse UNIBL.

Cilj je vlastito sjeme

Udruženje u dogledno vrijeme želi proizvoditi vlastito sjeme prethodno očišćeno od virusa. U tome računa na pomoć stručnjaka i potporu institucija, a važan dio posla počinje već u laboratoriju.

“Mi se maksimalno posvetimo da kako treba izvedemo biljke iz laboratorija, da bi one poslije u polju bile što bolje, da bismo dobili što veći prinos, što više sjemena, ako nam je to cilj”, ističe Sonja Umičević, viša suradnica na Institutu za genetičke resurse UNIBL.

David Ucanović, viši laborant na Institutu za genetičke resurse UNIBL, smatra da bi taj posao mogao označiti veliku promjenu za domaću poljoprivredu.

“Ovo nije u svijetu ništa novo, ali kod nas, kod nas predstavlja, mogao bi da bude veliki iskorak za našu poljoprivredu”, naglašava David Ucanović.

Ranija suradnja sa znanstvenim ustanovama već je donijela laboratorijski proizveden, bezvirusni i visokokvalitetni elitni sadni materijal glamočkog krumpira. U županijskom programu poticaja za poljoprivrednu proizvodnju za 2025. godinu prvi je put bila predviđena i mjera za njegov uzgoj od 200 KM po hektaru.

Usporedba s dosadašnjom proizvodnjom

Nikola Srdić, član Udruženja „Glamočki krumpir“, na istoj parceli već uzgaja i druge sorte. Ogled mu zato daje priliku za izravnu usporedbu laboratorijske i dosadašnje komercijalne proizvodnje.

“Inače se bavim poljoprivrednom proizvodnjom i upravo na ovoj parceli uzgajam i ostale sorte koje smo mi proizvodili do sada, a ovaj ogled će nam poslužiti da usporedimo laboratorijsku proizvodnju i ovu našu komercijalnu koju smo imali do sada”, naveo je Nikola Srdić.

Relativno mlado Udruženje dosad je znatno pridonijelo prepoznatljivosti najvažnije poljoprivredne kulture u općini. Glamočki krumpir uspijeva na 900 metara nadmorske visine, a naziv GLAMOČKI KROMPIR zaštićen je kao oznaka imena podrijetla i upisan u odgovarajući registar 23. siječnja 2024. godine. Pravo korištenja zaštićene oznake imaju samo proizvođači upisani u registar ovlaštenih korisnika koji ispunjavaju propisane uvjete.

“Proizvod je postao prepoznatljiv, kvaliteta je provjerljiva, količina je provjerljiva, bukvalno je sve provjerljivo i mislimo da nam je to glavni adut”, kaže Siniša Šolak, jedan od inicijatora zaštite glamočkog krumpira.

Na pakiranjima su ranije predstavljeni QR kod, hologramska traka i druge oznake koje kupcu omogućuju provjeru vrste krumpira, proizvođača i zasijanih površina.

Plan su manja pakiranja

Krumpir se trenutačno pakira u vreće od 10 kilograma, no proizvođači žele doći i do većih prodajnih centara. Zato traže investitora koji bi pomogao uspostaviti pogon za selekciju i pakiranje u manje vrećice, od dva do pet kilograma.

Takav bi pogon omogućio bolju prilagodbu tržištu, dok će rezultati prve ogledne parcele pokazati kako se laboratorijska proizvodnja može usporediti s komercijalnim uzgojem koji se u Glamoču provodi dosad.