Vozače u BiH od idućeg tjedna čekaju brutalne kazne: Za jedan prekršaj uzimaju vozilo i naplaćuju do 5.000 KM

Nova pravila stupaju na snagu za nekoliko dana, a kazne su među najstrožima dosad

Od 27. svibnja 2026. godine u Bosni i Hercegovini počinju vrijediti strože izmjene Zakona o osnovama sigurnosti cestovnog prometa. Novi propisi donose znatno veće novčane kazne, zabrane upravljanja vozilima i mogućnost privremenog oduzimanja automobila vozačima koji počine najteže prometne prekršaje.

Prema usvojenim izmjenama, kazne će u pojedinim slučajevima dosezati i do 5.000 konvertibilnih maraka, a policija će nova pravila početi primjenjivati odmah po stupanju zakona na snagu.

Crveno svjetlo, alkohol i divljanje kroz naselja pod posebnim nadzorom

Zakonske izmjene posebno ciljaju vozače koji ozbiljno ugrožavaju sigurnost u prometu. Kao obijesna vožnja tretirat će se prolazak kroz crveno svjetlo dva ili više puta u razdoblju od 20 minuta, ali i velika prekoračenja brzine.

Novim pravilima obuhvaćeni su vozači koji kroz naseljena mjesta voze više od 40 kilometara na sat iznad dopuštene brzine, kao i oni koji izvan naselja prekorače ograničenje za više od 60 kilometara na sat.

Među najteže prekršaje ubrajaju se i pretjecanje kolone preko pune crte, vožnja s više od 1,50 g/kg alkohola u krvi te upravljanje vozilom pod utjecajem droge ili drugih psihoaktivnih tvari.

Policija može odmah oduzeti vozilo

Posebnu pažnju izazvala je odredba prema kojoj policija može privremeno oduzeti automobil vozaču koji je već ranije kažnjavan za slične prekršaje.

„Ovlaštena osoba će privremeno oduzeti vozilo od vozača na mjestu gdje je zatečen u vožnji pod utjecajem, ako se utvrdi da je vozač već jednom u prethodne dvije godine kažnjen za vožnju pod utjecajem“

Privremeno oduzeta vozila čuvat će se na lokacijama koje odredi policija sve do pravomoćne sudske odluke.

Za vozače koji grubom nepažnjom ozbiljno ugroze druge sudionike prometa predviđene su kazne od 2.000 do 3.000 KM, zabrana upravljanja vozilom na šest mjeseci i dva kaznena boda.

„Od 2.000 do 3.000 KM kaznit će se vozač koji krajnjom nepažnjom ozbiljno naruši sigurnost drugih sudionika u prometu na način da se njegovo ponašanje karakterizira kao bezobzirna vožnja. Vozač će biti kažnjen novčanom kaznom i zabranom upravljanja vozilom u trajanju od šest mjeseci te dva kaznena boda“

Kazne rastu ako zbog prekršaja dođe do nesreće

Ako neoprezna vožnja dovede do prometne nesreće, predviđene kazne dodatno rastu. U tim slučajevima vozači mogu dobiti kaznu između 3.000 i 5.000 KM, zabranu vožnje na devet mjeseci i četiri kaznena boda.

Pooštrene su i sankcije za korištenje mobitela tijekom vožnje te nevezanje sigurnosnog pojasa. Za te prekršaje kazne će se kretati od 200 do 400 KM.

Ako zbog korištenja mobitela ili nevezanja pojasa nastane prometna nesreća, kazne se povećavaju na iznose od 400 do 2.000 KM, uz mogućnost zabrane upravljanja vozilom do šest mjeseci i dodatne kaznene bodove.

Nove odredbe odnose se i na korištenje uređaja za ometanje radara i sustava za evidentiranje prometnih prekršaja.

„Vozač koji u prometu na cesti koristi uređaj, tj. uređaj koji može ometati rad uređaja za mjerenje brzine vozila, ili drugih uređaja namijenjenih dokumentiranju prekršaja, bit će kažnjen novčanom kaznom od 200 KM do 400 KM“

Stručnjak upozorava: Cilj su najopasniji vozači

Stručnjak za sigurnost prometa i bivši povjerenik MUP-a ZDŽ Semir Šut smatra da su izmjenama posebno izdvojeni prekršaji koji najviše ugrožavaju živote na cestama.

„To su najteži prekršaji, poput drastičnog prekoračenja brzine. Mislim da ćemo se ovaj put zaista usredotočiti na strože kazne za prekršitelje koji imaju loš odnos prema sigurnosti prometa i drugim sudionicima“, rekao je Šut.

Govoreći o mogućnosti uvođenja kazni koje bi bile proporcionalne imovini vozača, Šut smatra da takav model trenutačno nije lako provesti u Bosni i Hercegovini.

“Može se primijeniti, ali u zemljama koje imaju organiziran sustav utvrđivanja imovine. U BIH, imajući u vidu neorganiziran sustav i nesrazmjer porezne uprave i zemljišnoknjižnih ureda, bio bi vrlo mukotrpan posao samo utvrditi nečiju imovinu. To je dobra ideja i dobra praksa, ali mislim da to nije realno moguće očekivati u našoj zemlji, s obzirom na trenutnu situaciju”