TOMISLAVGRAD: Mještani tvrde da je projekt vrijedan milijardu KM nezakonit i opasan za život ljudi, reagirale udruge

Facebook inicijativa „Spasimo naš kraj“ objavila je opširno reagiranje mjesnih zajednica i udruga iz Tomislavgrada koje tvrde da je planirana vjetroelektrana „Gradina“ pravno sporna, štetna za okoliš i ozbiljan rizik za stanovništvo.

Nova lavina reakcija podigla se oko planirane izgradnje vjetroelektrane „Gradina“ na području Tomislavgrada nakon što je Facebook inicijativa „Spasimo naš kraj“ objavila dopis više mjesnih zajednica i udruga civilnog društva. U reagiranju tvrde da se projekt u javnosti predstavlja kao gotova stvar, iako, prema njihovim navodima, nema valjanu pravnu osnovu niti podršku lokalnog stanovništva.

Predstavnici udruga upozoravaju da se javnosti šalje pogrešna poruka o projektu koji, kako tvrde, prati niz pravnih i proceduralnih problema. Posebno ističu pitanje koncesije za VE „Gradina“, za koju tvrde da je nezakonita.

Udruge tvrde da koncesija nije zakonita

Prema navodima iz objavljenog reagiranja, ugovor o koncesiji potpisan je još 30. travnja 2008. godine, u vrijeme kada tadašnji zakon Hercegbosanske županije nije predviđao mogućnost dodjele koncesija za vjetroelektrane i solarne elektrane.

Problematičnim smatraju i aneks ugovora iz veljače 2009. godine jer je, kako navode, tadašnji zakon već prestao važiti nakon presude Ustavnog suda Federacije BiH zbog povrede prava lokalne samouprave.

„Dakle, u periodu potpunog pravnog vakuuma, bez važećeg zakona i bez važeće prostorno-planske dokumentacije, Hercegbosanska županija razdijelila je oko 50 koncesija vrijednih više od milijardu KM i VE „Gradina“ je jedna od tih fantomskih koncesija.“

Udruge tvrde i da je prostorni plan županije donesen tek 2023. godine, nakon što su koncesije već bile dodijeljene.

Više od 600 ljudi potpisalo peticiju

U objavi se posebno naglašava protivljenje lokalnog stanovništva. Navodi se da je više od 600 mještana potpisalo peticiju protiv gradnje.

Predstavnici mjesnih zajednica tvrde da je kvaliteta života već narušena izgradnjom postojeće vjetroelektrane „Mesihovina“ te upozoravaju na buku i sigurnosne rizike novih turbina.

„Prvi razlog je taj što lokalno stanovništvo, čija je kvaliteta života već značajno narušena izgradnjom VE „Mesihovina“, apsolutno ne želi još jednu vjetroelektranu čiju buku ćemo morati slušati 365 dana u godini.“

Prema njihovim tvrdnjama, planirane turbine od 8 MW bile bi postavljene vrlo blizu kuća, škole Brišnik i magistralne ceste M-6.1.

Upozorenja zbog vode i krškog područja

Velik dio reagiranja odnosi se na moguće posljedice za okoliš i vodne resurse. Udruge upozoravaju da se projekt planira na osjetljivom krškom području s podzemnim kanalima i špiljama.

Tvrde kako bi gradnja zahtijevala dubinska miniranja te ogromne količine armiranog betona i željezne armature.

Posebno upozoravaju na područje špilje Dahna te blizinu vodocrpilišta Brišnik i ponora Kovači.

„Ukoliko bi se zatvorio ponor Kovači, Duvanjsko polje bi se za samo jednu godinu pretvorilo u jezero.“

Navode i da dokumentacija investitora, prema njihovim tvrdnjama, ne sadržava potrebne speleohidrološke analize.

Teške optužbe na račun institucija

U reagiranju objavljenom preko inicijative „Spasimo naš kraj“ oštro se kritizira rad institucija i pravosuđa.

Predstavnici udruga tvrde da su pojedine institucije ignorirale upozorenja o pravnim problemima projekta te nastavile izdavati dozvole i suglasnosti.

„VE „GRADINA“ NIJE INVESTICIJA, VEĆ OKOLIŠNI, SIGURNOSNI I PRAVNI INCIDENT. I taj incident postoji i može se reklamirati po portalima samo zato što su nam vlasti beznadno korumpirane, a pravosuđe konformistički impotentno i korumpirano.“

U dopisu se spominju i poveznice investitora s aferom VE Krš-Pađene u Hrvatskoj, kao i planirani dalekovod „Široka draga“, za koji tvrde da će ga građani praktički financirati kako bi se električna energija iz privatnih vjetroelektrana mogla izvoziti izvan BiH.

Javna rasprava za okolišnu dozvolu za VE „Gradina“ zakazana je za 1. lipnja 2026. godine, a udruge najavljuju nastavak pravne borbe i obraćanje domaćim i međunarodnim institucijama.