Vjetropark Ivovik okreće milijune: Koliko će od toga dobiti Livno i Tomislavgrad?

Vjetropark Ivovik iza sebe ima prvu godinu rada, a financijski podaci već su izazvali burne reakcije među stanovnicima Livna i Tomislavgrada. U javnosti se sada sve glasnije otvara pitanje koliko lokalne zajednice doista dobivaju od velikih energetskih projekata koji ostvaruju višemilijunske prihode.

Prema podacima koje je objavila inicijativa Spasimo naš kraj, usporedba s obližnjim vjetroparkom Jelovača pokazuje koliko su veliki prihodi mogući u ovom sektoru. Navode kako je Jelovača u tri godine ostvarila prihod od 96 milijuna maraka te gotovo 35 milijuna maraka neto dobiti.

Istodobno, tvrde da je Ivovik već u prvoj godini rada prijavio prihod od 43 milijuna maraka, što je odmah otvorilo raspravu o tome koliko će dugoročno zarađivati ovaj projekt.

Usporedba s Jelovačom otvorila nova pitanja

U objavi se navodi kako bi, prema dosadašnjim brojkama i usporedbi s Jelovačom, dobit Ivovika mogla biti još veća.

“Ako uzmemo da će im to biti prosjek (a nemože biti jer inaju više nego duplo veći kapacitet od Jelovače) onda bi po matematici Jelovače oni trebali ostvariti 46 milijuna maraka dobiti u tri godine.”

Posebno su kritizirani iznosi koje lokalne zajednice dobivaju kroz koncesijske naknade. Inicijativa smatra kako prihodi općina i sela ne prate rast zarade energetskih kompanija.

“Kad se pogledaju ove brojke onda prihod od koncesija Općine Tomislavgrad izgleda jadno!”

U fokusu su i sela u blizini vjetroparkova, za koja autori objave tvrde da od projekta imaju vrlo malo konkretne koristi.

“Još jadnije zvuči cifra od 50tak tisuća maraka koliko dobiju duvanjska sela ispod Jelovače koja su trajno dala prostor da firma sa 6 uposlenih ostvaruje prosječnu dobit od 36% prihoda.”

Novi ugovor mogao bi promijeniti uvjete

Dodatnu pozornost izazvala je tvrdnja da je koncesijski ugovor za Ivovik problematičan te da će se morati ponovno potpisivati s Vladom Hercegbosanske županije.

“Obzirom da je koncesijski ugovor za “Ivovik” nevažeći jer je potpisan kad zakon nije bio na snazi oni će opet morati potpisati novi ugovor sa Vladom HBŽ.”

Upravo zbog toga dio javnosti sada očekuje izmjene postojećih uvjeta i moguće povećanje naknada koje bi ostajale lokalnim zajednicama.

“Ključno pitanje je hoće li Vlada smoći snage i povećati koncesijsku naknadu sad kad vide kolike profite ostvaruju vjetroparkovi?”

Tema je posebno osjetljiva u selima koja se nalaze neposredno uz turbine. Mještani već dulje upozoravaju na buku i dugoročne posljedice koje bi ovakvi projekti mogli ostaviti na okoliš i svakodnevni život.

Stanovnici traže veća ulaganja u sela

U objavi se traži da dio prihoda od rada vjetroparka bude izravno usmjeren prema razvoju sela koja su ustupila prostor za projekt.

“Hoće li se izboriti da se Zagoričanima i ostalim selima osigura bar pola milijuna maraka godišnje kako bi ulagali u oživljavanje sela koja su dala prostor da netko zarađuje desetke milijuna maraka dok mještani imaju samo buku i potencijalni izvor zagađenja idućih 30 i više godina?”

Istodobno, građani očekuju odgovor i od lokalnih vlasti u Livnu. Posebno se spominje pitanje prihoda koje bi grad mogao ostvarivati nakon punog rada vjetroparka.

“Koliko će rasti prihod od koncesija Grada Livna nakon puštanja u pogon “Ivovika” ostaje da vidimo. Možda netko zna od gradskih dužnosnika?!”

Revizija ugovora pod povećalom javnosti

Veliku pažnju izaziva i pitanje zemljišta koje je, prema tvrdnjama iz objave, oduzeto stanovnicima tijekom realizacije projekta. Upravo zato očekuje se da bi revizija ugovora mogla otvoriti i tu temu.

“Šta će poduzeti oko oduzetog zemljišta Livnjaka prilikom revizije ugovora?!”

Na kraju poručuju kako će upravo novi pregovori pokazati koliko su lokalne institucije spremne štititi interese građana kada je riječ o obnovljivim izvorima energije.

“Sad će se pokazati koliko se HBŽ i Grad Livno bore za svoje interese. Sad kad je ugovor za Ivovik opet na stolu!”

Rasprava o raspodjeli dobiti od vjetroparkova posljednjih godina sve je prisutnija u Bosni i Hercegovini, posebno u sredinama gdje se grade veliki energetski projekti. Lokalne zajednice sve češće traže veći udio u prihodima i konkretnija ulaganja u infrastrukturu, razvoj sela i zaštitu okoliša.