Tiha politička slagalica već složena? Sve glasnije najave o velikoj koaliciji u BiH nakon izbora

Iako izbori tek dolaze, politička scena u Bosni i Hercegovini već vrije. Sve više signala upućuje na mogući savez tri velike stranke, a izjave vodećih ljudi dodatno potpiruju sumnje.

Sve češće priče o velikoj koaliciji

U političkim krugovima u Bosni i Hercegovini sve se otvorenije govori o mogućnosti da SNSD, HDZ i SDA formiraju vlast na državnoj razini nakon općih izbora 2026. godine. Iako izbori još nisu održani, retorika i potezi ključnih aktera sugeriraju da su određeni dogovori već započeli.

Napetosti su dodatno porasle nakon što je Demokratska fronta optužila SDA za tajne pregovore s HDZ-om, posebno oko izmjena Izbornog zakona BiH. Iz SDA su to odlučno odbacili.

“Bilo kakve optužbe na račun SDA o ovoj temi krajnje su licemjerne. Umjesto besmislenih prozivki, bilo bi korisnije da DF patriotskom dijelu bh. javnosti pojasni razloge upornog i bahatog odbijanja ulaska u predizbornu koaliciju sa SDA i drugim bliskim strankama na platformi suprotstavljanja katastrofalnim politikama ‘Trojke'”, poručili su iz SDA.

Zaoštravanje odnosa i političko pozicioniranje

Razmjena optužbi između SDA i DF-a pokazuje da je predizborno pozicioniranje već u punom jeku. Napetosti nisu ograničene samo na bošnjački politički blok, već su vidljive i među srpskim i hrvatskim strankama.

Dodatnu pozornost izazvala je izjava Bakira Izetbegovića, koji je otvoreno govorio o političkim kalkulacijama pred izbore.

“Za mene, koji ulazim u predizbornu kampanju, najbolje je reći da Milorad Dodik (predsjednik SNSD-a) nikako ne dolazi u obzir. A kako to izvesti s Dodikom koji je pobijedio, to vam ne bih znao objasniti. Najjednostavnije je kazati nećemo s Dodikom, nećemo nikako s Čovićem (Dragan Čović, predsjednik HDZ-a), to će donijeti najviše glasova. Samo mislim da to nisu dobri odgovori”, rekao je nedavno Izetbegović.

Njegove riječi otkrivaju složenost političkih odnosa i nužnost kompromisa nakon izbora.

Ključna uloga Predsjedništva BiH

Velik utjecaj na formiranje vlasti imat će sastav Predsjedništva BiH, posebno član iz reda bošnjačkog naroda. Izetbegović je naglasio da bi zadržavanje Denisa Bećirovića u Predsjedništvu moglo značiti nastavak sadašnje vlasti.

Podsjetnik na ranije izbore pokazuje koliko su odnosi unutar Predsjedništva važni. Nakon izbora 2022. godine, Željka Cvijanović i Denis Bećirović preglasali su Željka Komšića, čime je za predsjedavajuću Vijeća ministara imenovana Borjana Krišto.

Ova praksa pokazuje da su preglasavanja moguća i ključna u političkom odlučivanju.

SNSD i HDZ već signaliziraju suradnju

Sastanak SNSD-a i HDZ-a u Banjoj Luci dodatno je pojačao uvjerenje da se postizborna koalicija već oblikuje. Poruke s tog susreta bile su jasne.

“Najvažnije je shvatiti da ovo što mi radimo nije protiv Bošnjaka, ali jest protiv nekih njihovih politika”, rekao je Dodik, dodajući kako očekuje pobjedu svoje stranke i dobar rezultat HDZ-a.

Sličan stav više je puta ponovio i Dragan Čović, naglašavajući da vlast trebaju formirati izborni pobjednici bez obzira na nacionalnu pripadnost, jer je to jedini način za funkcionalnu vlast.

Dom naroda kao ključna prepreka

Trenutačna politička situacija pokazuje koliko je Dom naroda važan u procesu donošenja odluka. Iako u Zastupničkom domu postoji nova većina, HDZ i SNSD drže ključne pozicije u Domu naroda, što im omogućuje kontrolu nad kvorumom.

Ova struktura često dovodi do blokada i otežava donošenje odluka, što dodatno naglašava važnost postizanja stabilne većine nakon izbora.

Na pitanje o budućim koalicijama oglasio se i Ilija Cvitanović:

“Fiksna je volja naroda. Prije formiranja zadnje Vlade Federacije imao sam pozive da biram šest ministarstava, da izigram legitimnu volju hrvatskog naroda. Nismo je izigrali. Ostali smo dosljedni. Ako SNSD nosi legitimitet srpskog naroda, on je nezaobilazan. Poanta je u volji ljudi koji žive u Bosni i Hercegovini”, izjavio je.