Američki zaokret prema BiH: Preglasavanje Hrvata otvorilo prostor trećem entitetu

Poruke iz Zagreba i Washingtona ponovno uzdrmale raspravu o budućnosti Bosne i Hercegovine

Položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini i sve glasnije rasprave o trećem entitetu ponovno su izbile u središte političke pozornosti nakon konferencije održane u Zagrebu u organizaciji Vigilarea i američke zaklade Heritage Foundation, bliske krugu Donalda Trumpa. Skup je otvorio niz pitanja o dugogodišnjem političkom preglasavanju Hrvata, institucionalnim slabostima BiH i sve izraženijem nezadovoljstvu zbog, kako sudionici tvrde, sustavnog narušavanja konstitutivne ravnopravnosti.

Najveću pozornost izazvale su poruke iz SAD-a, koje mnogi vide kao znak promjene američkog pristupa prema Bosni i Hercegovini. James Jay Carafano, jedan od vodećih savjetnika Heritage Foundationa, jasno je poručio da je Washington odustao od ranijeg modela političkog nation buildinga, koji je podupirao snažniju centralizaciju BiH.

“U Bosni postoje tri naroda. Svi oni zaslužuju biti predstavljeni… Ne postoji očekivanje da je budućnost Bosne i Hercegovine u nekoj vrsti homogene države”, rekao je Carafano.

Njegove riječi odjeknule su kao snažna potvrda da Sjedinjene Američke Države više ne vide rješenje u unitarističkom modelu, nego u dogovoru koji mora proizaći iz odnosa triju konstitutivnih naroda.

Washington poručio: Rješenja moraju doći iznutra

Carafano je dodatno naglasio da SAD ne želi nametati modele, nego podržati dogovor domaćih političkih aktera.

“Sjedinjene Države žele lokalna rješenja od lokalnih aktera, koja će potom podržati i potvrditi.”

Takva poruka otvorila je prostor i za ozbiljnije razgovore o prijedlozima koji uključuju novo teritorijalno ili federalno preuređenje BiH. Posebno je istaknuto kako bez šire regionalne suradnje, uključujući Hrvatsku i Srbiju, dugoročna stabilnost ostaje teško ostvariva.

Karta novog ustroja BiH ponovno aktualizirala stare planove

Na konferenciji je docent Ivan Pepić predstavio model BiH organizirane kroz tri ili četiri administrativne jedinice: Republiku Srpsku, hrvatsku republiku, bošnjačko-muslimansku republiku i Distrikt Brčko.

Takav prijedlog podsjeća na ranije međunarodne planove, uključujući Cutileirov plan i Owen-Stoltenbergov model, koji su desetljećima ostali dio političkih rasprava bez konačne provedbe. Prema prikazanoj karti, hrvatska jedinica obuhvaćala bi većinski hrvatska područja poput Hercegovine, dijelova središnje Bosne, Žepča, Usore i Posavine.

“Ovakav model s tri federalne jedinice mogao bi osigurati ravnopravnost konstitutivnih naroda, kao što je to sada slučaj Belgije”, poručio je Pepić.

Puljić upozorio na nepravdu, reakcije iz Sarajeva bile žestoke

Velik odjek izazvao je i nastup kardinala Vinka Puljića, koji je priznao da današnja politička stvarnost zahtijeva traženje novih rješenja.

“Ne mogu pristati na nepravdu, ali moramo tražiti rješenje za opstanak i jednakopravnost”, rekao je Puljić.

Njegove riječi izazvale su oštre osude dijela bošnjačke političke scene. Predsjednik AntiDayton pokreta Nihad Aličković zatražio je čak da SIPA po povratku u BiH kardinala privede zbog, kako je naveo, “antidržavnog djelovanja”.

Raspudić, Hodžić i Knežević dodatno rasplamsali politički sukob

Saborski zastupnik Nino Raspudić ocijenio je konferenciju pokušajem otvaranja nužne rasprave o položaju Hrvata, posebno kroz pitanje izbora političkih predstavnika bez legitimne potpore hrvatskog biračkog tijela.

Istodobno, zastupnik bošnjačke manjine u Hrvatskom saboru Armin Hodžić skup je nazvao “skupom margine političkog spektra”, optužujući organizatore za unošenje narativa Milorada Dodika u hrvatski politički prostor.

Posebni savjetnik ministra vanjskih i europskih poslova Hrvatske Domagoj Knežević upozorio je da bi današnje rasprave o trećem entitetu bile znatno slabije da je pitanje legitimnog predstavljanja Hrvata bilo riješeno još tijekom pregovora u Neumu 2022. godine.

“Mislim da bi se velik dio bošnjačke politike u Sarajevu trebao zapitati kakva se to politika provodi prema Hrvatima u BiH, kada je i kod kardinala Puljića došlo do takvih razmišljanja”, poručio je Knežević.

Sve glasnije pitanje političke jednakopravnosti

Dok se u BiH ponovno zaoštrava rasprava o ustroju države, sve više političkih poruka ukazuje da pitanje preglasavanja Hrvata više nije samo izborni problem, nego tema koja izravno utječe na šire razgovore o budućnosti zemlje i mogućnosti novog političkog preustroja. Američki zaokret dodatno je osnažio raspravu koja već desetljećima ostaje jedno od najosjetljivijih pitanja jugoistočne Europe.