UPOZORENJE IZ LIVNA: “Ako zagadimo Duman, Livno ostaje bez vode” – planinari digli glas protiv vjetroagregata

Planirani zahvati na planini Cincar izazvali su snažan otpor lokalne zajednice. Predsjednik PD Cincar Darko Laštro tvrdi da projekt nosi ozbiljne prijetnje prirodi, vodi i životu na Kruzima.

Sporni projekt pod povećalom planinara

Rasprava o izgradnji vjetroagregata na području planine Cincar sve je intenzivnija. Predsjednik Planinarskog društva Cincar, Darko Laštro, upozorava na niz nepravilnosti koje, kako tvrdi, ozbiljno ugrožavaju okoliš i lokalnu zajednicu.

U razgovoru za Večernji list istaknuo je da je riječ o projektu s brojnim propustima, posebno u dokumentaciji. „Ta je studija napravljena toliko loše da joj se struka doslovno ruga. Investitori su, očito prepisujući podatke s Google Eartha, naveli životinje koje uopće ne žive u našoj regiji, a potpuno su zanemarili vrste koje su svakodnevno na planini, poput surog orla ili mrkog medvjeda.“

Posebno upozorava na zanemarivanje važnih kulturnih lokaliteta. „Posebno nas brine ignoriranje arheološkog nalazišta Cerina gradina, rimske utvrde koja se nalazi svega 70 metara od planirane trase puta, a zaštićena je državnim zakonom. Čak su i naš planinarski dom na kartama zamijenili ruševinom udaljenom dva kilometra.“

Vjetrostupovi tik uz planinarski dom

Planirana izgradnja uključuje postavljanje više vjetroturbina u neposrednoj blizini planinarskog doma. Prema riječima Laštre, to bi trajno promijenilo izgled i atmosferu planine.

„Planirano je šest vjetrostupova između doma i planine Cincar. Najbliža turbina bila bi udaljena jedva 400 metara od doma. Kad uzmete u obzir da su stupovi visoki do 95 metara, a elise još toliko, to je ruglo od 180 metara visine tik uz planinarski objekt.“

Dodaje da bi takvi zahvati uništili mir zbog kojeg posjetitelji dolaze. „To bi uništilo mir i spokoj zbog kojeg ljudi dolaze. Imamo iskustva s Ivovika i Borove glave – vibracije i to specifično zujanje osjete se stotinama metara uokolo.“

Strah za vodu: ključni izvor pod prijetnjom

Jedan od najozbiljnijih problema odnosi se na moguće posljedice za opskrbu pitkom vodom. Projekt predviđa radove na području koje je ključno za vodni sustav Livna.

„Između ponora u Glamoču i izvora Duman, s kojeg se napaja 20 do 30 tisuća stanovnika Livna, planirana su 23 stupa. Federalno ministarstvo je donijelo odluku da za ovaj projekt ne treba vodna dozvola, što je strašno na ovakvom krškom terenu.“

Laštro upozorava i na konkretne rizike tijekom izgradnje i rada. „Miniranje i kopanje izravno ugrožavaju podzemne vode, a već sad vidimo na drugim vjetroelektranama kako ulja i maziva cure niz turbine. Ako zagadimo Duman, Livno ostaje bez vode.“

Udar na stočarstvo i divlje konje

Planirani zahvati mogli bi imati posljedice i na lokalno stanovništvo koje živi od stočarstva, ali i na poznate divlje konje tog područja.

„Iako je stočarstvo stagniralo, još uvijek imamo obitelji koje cijelu godinu žive na Kruzima.“

Govoreći o konjima, ističe: „Što se tiče divljih konja, goleme pristupne ceste i nasipi presjekli bi njihove dnevne migracije u potrazi za vodom i travom.“

Napominje i da je područje već pod pritiskom turizma. „Turističke agencije koje nude obilazak konja već sad kvare mir skupinama kvadova, ali borba protiv vjetrenjača nam je trenutačno prioritet.“

Lokalna zajednica bez glasa u odlukama

Jedna od ključnih zamjerki odnosi se na izostanak uključivanja lokalnog stanovništva u donošenje odluka.

„Apsolutno ne. Lokalna zajednica nije bila informirana o koncesijama na lokaciji Čadanj.“

Dodaje kako je situacija dodatno pogoršana nedostatkom informacija u susjednim općinama. „Dok je u Livnu nas nekoliko entuzijasta pratilo što se događa, u Glamoču je vladalo potpuno nepoznavanje problema jer je to rubni dio njihove općine.“

Na kraju upozorava na odgovornost pojedinaca. „Žalosno je da neki ljudi iz Livna potpisuju odluke koje pogoduju investitorima i ubrzavaju uništenje našeg bisera.“

Poziv na teren i zajednički otpor

Planinarsko društvo Cincar uskoro obilježava važnu obljetnicu, a planovi za razvoj turizma već postoje.

„Naše društvo uskoro slavi stoti rođendan i imamo velike planove za budućnost, od renoviranja spavaonica i kuhinje do proširenja terase kako bismo osigurali potpuni ugođaj našim gostima.“

Za članove društva, područje Kruzi ima posebno značenje. „Mi smo taj planinarski turizam počeli razvijati prije 30 godina. Za nas Kruzi nisu samo teren, to je naš drugi dom gdje pronalazimo duševni mir i zadovoljstvo.“

Na kraju šalje jasnu poruku investitorima i vlastima: „Pozivam ih da izađu iz ureda i dođu na Kruge, da ih mi provedemo tim prostranstvima. Nije sve u novcu. Mi, planinari, lovci, branitelji i sve udruge iz grupe ‘Spasimo naš kraj’, stojimo rame uz rame. Kruzi su uspješno obranjeni i prije više od 30 godina, vjerujemo da to možemo postići i danas.“