PREMINULA BILJANA PLAVŠIĆ: U Haagu priznala progon Hrvata i Bošnjaka, osuđena na 11 godina zatvora

Jedanaest godina zatvora bila je kazna izrečena Biljani Plavšić nakon što je pred Haaškim tribunalom priznala progon Bošnjaka, bosanskih Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva. Bivša predsjednica Republike Srpske preminula je 1. listopada u Beogradu u 96. godini.

Haaški postupak završio presudom

Haaški tribunal osudio je Plavšić 27. veljače 2003. za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, kvalificiran kao zločin protiv čovječnosti. Više od dva desetljeća poslije te presude objavljena je informacija da je preminula u četvrtak u Beogradu.

Informacija o smrti objavljena je uz pozivanje na krugove bliske obitelji. Prema zasad objavljenim informacijama, pokop bi trebao biti obavljen u Banjoj Luci.

Rođena je 7. srpnja 1930. u Tuzli. Prije ulaska u politiku gradila je akademsku karijeru, bila je profesorica prirodnih znanosti i dekanica Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu. U politiku je ušla 1990., kada je postala istaknuta članica Srpske demokratske stranke.

Na izborima iste godine izabrana je za srpsku predstavnicu u Predsjedništvu tadašnje Bosne i Hercegovine. Tijekom rata bila je članica političkog vodstva bosanskih Srba, a nakon rata obnašala je dužnost predsjednice Republike Srpske od 1996. do 1998. godine.

Dobrovoljno se predala Haaškom tribunalu

Plavšić se 10. siječnja 2001. dobrovoljno predala Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju u Haagu. Protiv nje je prethodno bila podignuta optužnica koja je obuhvaćala više teških kaznenih djela povezanih s ratom u Bosni i Hercegovini.

U početku se izjasnila da nije kriva. Međutim, 2. listopada 2002. promijenila je iskaz i priznala krivnju po točki optužnice za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, kvalificiran kao zločin protiv čovječnosti. Priznanje je dano u sklopu sporazuma s tužiteljstvom, nakon čega su ostale točke optužnice odbačene.

Haaški predmet tako je završio bez klasičnog suđenja o svim prvotnim optužbama. Sud je potom proveo postupak određivanja kazne, u kojem su razmatrane činjenice povezane s njezinim priznanjem, političkom ulogom i okolnostima počinjenih progona.

Sud utvrdio progon u 37 općina

Prema činjeničnoj osnovi prihvaćenoj u postupku, Plavšić je priznala sudjelovanje u progonu Bošnjaka, bosanskih Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva u 37 općina u Bosni i Hercegovini. Predmet se odnosio na razdoblje od 1. srpnja 1991. do 30. prosinca 1992. godine.

Sud je utvrdio da je djelovala pojedinačno i zajedno s drugim sudionicima političkog vodstva te da je planirala, poticala, naredila, pomagala i podržavala progon nesrpskog stanovništva. U sudskim dokumentima kampanja je opisana kao proces etničkog razdvajanja koji je doveo do smrti tisuća civila i protjerivanja tisuća drugih ljudi.

U činjeničnoj osnovi njezina priznanja navedeno je i da je podržavala cilj trajnog uklanjanja nesrpskog stanovništva silom s područja koja su bosanski Srbi smatrali svojima. Upravo je progon, kao zločin protiv čovječnosti, bio kazneno djelo za koje je na kraju pravomoćno osuđena.

Osuđena na 11 godina zatvora

Sud joj je 27. veljače 2003. izrekao kaznu od 11 godina zatvora. Pri odmjeravanju kazne uzeti su u obzir njezino priznanje krivnje, dobrovoljna predaja, ponašanje nakon rata i dob.

U kaznu joj je uračunato 245 dana koje je prethodno provela u pritvoru Ujedinjenih naroda. Ni tužiteljstvo ni obrana nisu podnijeli žalbu na izrečenu kaznu, pa je presuda ostala na snazi.

Kaznu služila u Švedskoj

U lipnju 2003. Plavšić je prebačena u Švedsku na izdržavanje ostatka kazne. Odluka o prijevremenom puštanju donesena je 14. rujna 2009., a na slobodu je izašla 27. listopada iste godine.

Do tada je odslužila dvije trećine kazne, što je bilo relevantno prema švedskim pravilima o uvjetnom otpustu. Nakon izlaska iz zatvora živjela je u Beogradu.

Informacija o njezinoj smrti objavljena je 1. listopada 2026. godine. Prema prvim informacijama, pokop Biljane Plavšić trebao bi biti održan u Banjoj Luci.