(VIDEO) Nakon 14 godina u Njemačkoj Mario se vratio u rodno selo kod Livna: Umjesto gradilišta odabrao život na selu
U selu Dobro ponovno gradi budućnost, ali ovoga puta ne na gradilištu. Mario Pravdić uzgaja magarce i konje, planira proizvodnju skupocjenog mlijeka, a razmišlja i o siru za koji je čuo da može...
U selu Dobro ponovno gradi budućnost, ali ovoga puta ne na gradilištu. Mario Pravdić uzgaja magarce i konje, planira proizvodnju skupocjenog mlijeka, a razmišlja i o siru za koji je čuo da može vrijediti nekoliko tisuća eura po kilogramu.
Ključne točke
Magareći sir vrijedan tisuće eura još je samo mogućnost
Kilogram magarećeg sira mogao bi, prema informacijama koje je prikupio Mario Pravdić, dosegnuti cijenu od 3.000 do 4.000 eura. Za takvu količinu proizvoda, kako je čuo tijekom upoznavanja s uzgojem, potrebno je približno 32 litre magarećeg mlijeka. Ipak, naglašava da su to okvirni podaci, a proizvodnju sira zasad tek razmatra.
Prvi poslovni korak koji planira jest proizvodnja magarećeg mlijeka, a kasnije želi proširiti djelatnost na kozmetičke proizvode, osobito kreme i meleme. Prema njegovoj procjeni tržišta, litra mlijeka može stajati 150 do 200 KM.
Unatoč visokoj cijeni, Pravdić mlijeko još ne prodaje. Magarice daju male količine pa sadašnje stado nije dovoljno za prodaju kakvu priželjkuje.
Na imanju je 16 magaraca, a cilj je približno stotinu
Na njegovu gospodarstvu u selu Dobro kod Livna trenutačno se nalazi 16 magaraca i sedam konja, uz nekoliko ovaca i pasa. Magarci su mu posebno dragi još od djetinjstva, a namjera mu je njihov broj postupno povećavati.
Planira stado od približno 100 magaraca. Time želi stvoriti temelje za proizvodnju mlijeka i kasniju preradu, ali i za širenje gospodarstva na druge djelatnosti.
Na drugom gospodarstvu u Bosni i Hercegovini također su zabilježene male količine mlijeka. Farma u Zavidovićima imala je u prosincu 2024. godine 83 magarca, a dnevno je dobivala samo tri do četiri litre mlijeka. Na tom su gospodarstvu uz mlijeko razvijali kozmetiku i proizvod u kapsulama. Riječ je o zasebnoj farmi, a ne o Pravdićevu projektu.
Građevinarstvo je zamijenio radom za sebe
Pravdić je raditi počeo sa 17 godina, najprije u Hrvatskoj. Gotovo cijeli dotadašnji radni vijek proveo je u građevinarstvu, a 2012. godine otišao je u Njemačku. Ondje je ostao 14 godina i uspio stvoriti financijske uvjete za povratak.
No, kaže da su životni troškovi u Njemačkoj znatno porasli. Prema njegovu iskustvu, za ozbiljniju uštedu često nije dovoljan samo jedan posao. Ipak, odlazak ne smatra izgubljenim razdobljem. Tamošnji rad naučio ga je disciplini, odgovornosti i organizaciji.
Početkom 2026. godine vratio se u rodni kraj. Želja za mirnijim životom, prirodom i vlastitim imanjem pokazala se važnijom od nastavka rada u inozemstvu. Odluku je sažeo riječima: „Nisam više mogao ni dana ostati u tuđini.“
U rodnom selu dočekale su ga i prazne kuće
Pravdić upozorava da je velik dio stanovništva odselio, a brojne kuće sada su prazne ili ih vlasnici koriste samo povremeno.
Naraštaji mještana odlazili su u Njemačku, Austriju i Švicarsku. I sam je proveo mnogo godina izvan rodnoga kraja, ali je odlučio pokušati živjeti od rada na vlastitom gospodarstvu.
Smatra da se i u takvim okolnostima može ostati na selu ako čovjek ima dobru ideju, upornost i spremnost na rad.
Uz životinje želi razvijati i seoski turizam
Uz mlijeko i moguće kozmetičke proizvode, jedan od njegovih dugoročnih planova jest seoski turizam. Želi spojiti uzgoj životinja, boravak u prirodi i svakodnevni rad na vlastitom imanju.
Mladima koji razmišljaju o životu u rodnom kraju poručuje da ne čekaju mirovinu ako ondje žele biti sretni. Za Pravdića je taj korak već napravljen: od početka 2026. živi u selu Dobro i postupno razvija gospodarstvo, s naglaskom na povećanje broja magaraca i buduću proizvodnju mlijeka.


