Udruge HVO-a uzvratile nakon burne rasprave: Bećirovića, Konakovića i Kovačevića usporedile s Miloševićevom politikom

Nakon nove polemike o načinu izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Koordinacija udruga Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane u BiH stala je u obranu istupa Gordana Grlića Radmana. U priopćenju su napali Denisa Bećirovića, Elmedina Konakovića i Slavena Kovačevića te njihove stavove povezali s politikom majorizacije kakvu je, prema njihovu tumačenju, zagovarao Slobodan Milošević.

Nova rasprava nakon istupa Grlića Radmana

Polemika je ponovno otvorena nakon što je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman poručio da Hrvatska neće odustati od razgovora o ograničenim ustavnim promjenama i izmjenama Izbornog zakona kako bi Hrvati u BiH mogli ostvariti puna politička prava. Naglasio je i da posebnu hrvatsku izbornu jedinicu ne smatra prijetnjom teritorijalnom integritetu BiH.

Takav model dobio je i političku potporu u Hrvatskom saboru. Rezolucija o osnaživanju političkoga položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini donesena je 15. srpnja 2026. s 83 glasa za, jednim protiv i tri suzdržana. U dokumentu se među podržanim modelima navodi i zasebna izborna jedinica za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Koordinacija napala Bećirovićev i Konakovićev pristup

Koordinacija navodi da reakcije Bećirovića, Konakovića i Kovačevića ne vidi samo kao raspravu o izbornom modelu, nego kao osporavanje prava Hrvata, kao konstitutivnog naroda, da sudjeluju u izboru svojih političkih predstavnika. Njihove poruke usporedili su s Memorandumom SANU-a i Miloševićevom politikom, tvrdeći da je i on govorio o obrani države i demokracije dok je rušio mehanizme ravnopravnosti.

Za Bećirovića tvrde da ne raspravlja o samom prijedlogu reforme, nego Hrvatsku i hrvatsku politiku prikazuje neprijateljskom, nedemokratskom i protivnom međunarodnom pravu. Bećirović je prethodno odbacio monoetničke izborne jedinice i zauzeo se za građanski utemeljenu demokraciju. Konaković je poručio da novih izbornih jedinica neće biti te se zauzeo za zastupljenost u institucijama prema posljednjem popisu stanovništva.

Koordinacija takav pristup tumači kao opasnost da demografski najbrojniji narod preuzme institucije, kadrovsku strukturu i politička pravila, dok bi malobrojnijima ostala formalna prisutnost. Podsjetili su na Miloševićevo pozivanje na „čoveka, građanina u centru sistema“, tvrdeći da se time prevlast najvećeg naroda nastojala prikazati kao napredna demokracija.

Kovačević i odluka Europskog suda

Posebno oštra poruka upućena je Slavenu Kovačeviću. Koordinacija mu zamjera što hrvatski zahtjev za jednakopravnošću povezuje s fašizmom i udruženim zločinačkim pothvatom. Takav pristup uspoređuju s metodom u kojoj se protivnika prvo proglašava ekstremistom i neprijateljem države, a njegovo političko podčinjavanje potom prikazuje kao obrana poretka.

Kovačević je u aktualnoj polemici tvrdio da bi treća, etnički utemeljena izborna jedinica bila prvi korak prema federalizaciji, a potom i konfederalnom uređenju BiH. Koordinacija njegov nastup povezuje s pokušajem rušenja Daytona i poziva njega i istomišljenike da, ako to doista žele, takvu namjeru javno iznesu.

Koordinacija se poziva i na njegov postupak pred Europskim sudom za ljudska prava. Veliko vijeće 25. lipnja 2025. proglasilo je Kovačevićev zahtjev nedopuštenim. Sud je prihvatio prigovor vlasti BiH da je došlo do zlouporabe prava na podnošenje zahtjeva te da Kovačević nije imao status žrtve za istaknute prigovore.

Komšić ponovno u središtu prijepora

Koordinacija kao najočitiji primjer politike koju kritizira navodi višestruki izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH glasovima Bošnjaka. Taj slučaj uspoređuju s načinom na koji je Milošević, prema njihovu opisu, preko Borisava Jovića iz Srbije, Branka Kostića iz Crne Gore, Jugoslava Kostića iz Vojvodine i Sejde Bajramovića s Kosova stvarao poslušnu glasačku većinu.

U priopćenju tvrde da se isti obrazac danas očituje kroz nametanje predstavnika Hrvatima glasovima brojnijeg naroda. Njihova je poruka da hrvatsko mjesto u Predsjedništvu može postojati, ali da o tome tko će ga zauzeti, prema njihovu stajalištu, ne bi smjela odlučivati bošnjačka većina.

Pozvali se i na ratno iskustvo Hrvata

Na kraju priopćenja Koordinacija se vratila na 1991. godinu. Navode da su se Hrvati organizirali 18. 09. 1991. godine, s prvim dolaskom rezervista JNA, te da je taj datum danas prepoznat kroz Zakon o pravima branitelja. Tvrde i da se u Sarajevu nakon 1. listopada iste godine, nakon razaranja Ravnog i prvog ratnog zločina nad Hrvatima, govorilo da to „nije njihov rat“.

Koordinacija poručuje da su Hrvati tada znali obraniti svoj opstanak i odgovoriti Miloševićevoj ratnoj mašineriji. Navode da će i sada djelovati demokratski, politički i svim legitimnim sredstvima protiv onoga što nazivaju politikom majorizacije i hegemonije.