Otkrivena golema vrijednost visoravni Kruzi: Veliki projekti mogli bi dobiti crveno svjetlo

Visoravan Kruzi kod Livna mogla bi do kraja 2026. godine napraviti presudan korak prema službenoj zaštiti. Stručnjaci su na terenu evidentirali zaštićene i endemske biljne vrste, desetke vrsta ptica te važnu hidrološku povezanost s izvorištem Duman, dok predloženi režim zaštite isključuje velike energetske, rudarske i građevinske zahvate.

Zaštita ne bi zatvorila Kruge, ali bi donijela jasna pravila

Predloženi model predviđa petu kategoriju zaštite, odnosno status zaštićenog pejzaža. Područjem bi upravljao Grad Livno ili posebna ustanova koju bi gradske vlasti osnovale. Cilj nije onemogućiti ljudima korištenje visoravni, nego uvesti pravila koja bi istodobno čuvala prirodu i omogućila nastavak tradicionalnih i turističkih aktivnosti.

U tom bi okviru bilo prostora za razvoj stočarstva, proizvodnju livanjskog sira, planski turizam te zaštitu i brendiranje livanjskih konja. Mirjana Milićević sa Sveučilišta u Mostaru, koja u izradi stručnog obrazloženja sudjeluje kao ekspertica Instituta za regionalni razvoj, istaknula je da su konji, sir i prirodni ambijent već postali nerazdvojni dio identiteta ovog područja.

„Livanjski konji danas su srasli s ovim područjem, a visoravan Kruzi prepoznatljiva je po njima, livanjskom siru i cijelom autentičnom ambijentu“, kazala je Milićević.

Veliki zahvati, međutim, prema predstavljenom prijedlogu ne bi bili dopušteni ni u jednoj od tri predložene zone zaštite. To se odnosi na velike energetske i građevinske projekte, kao i na rudarske aktivnosti.

„Što se tiče energetskog sektora, rudarstva ili nečega takvog, za to ovdje nema mjesta“, poručila je Milićević.

Moguće bi ostale samo nužne i s budućim režimom usklađene intervencije. Među njima su navedeni vidikovci, turistička infrastruktura, popravak putova i manji smještajni kapaciteti.

Istraživanja otkrila vrijednost koja nadilazi livanjsko područje

U izradi stručnog obrazloženja sudjeluje desetak stručnjaka sa Sveučilišta i iz drugih stručnih institucija. Tim okuplja geomorfologe, geologe, hidrologe, prostorne planere, biologe, arheologe i stručnjake za turizam.

„Riječ je o desetak ljudi sa Sveučilišta i iz stručnih institucija. Uključili smo ih s namjerom da damo što kvalitetnije informacije, temeljene na činjenicama utvrđenima na terenu“, kazala je Milićević.

Dosadašnji terenski nalazi pokazali su da visoravan ima iznimnu prirodnu vrijednost. Evidentirano je 18 zaštićenih biljnih vrsta, među kojima je 11 endemskih, te ukupno 55 vrsta ptica, od kojih je pet zaštićeno. Na tom prostoru nalaze se i koridori velikih zvijeri, zaštićene vrste šišmiša, ptice grabljivice i druge životinje važne za očuvanje bioraznolikosti.

Posebnu pozornost stručnjaka privukla je osjetljivost krškog terena. Na Kruzima nema stalnih površinskih vodotokova, ali se ispod tla nalazi mreža podzemnih kanala povezana s Livanjskim poljem. Upravo zbog takvog sustava svaki veći zahvat zahtijeva dodatni oprez.

„Najvažnije je da je to područje hidrološki izravno povezano s izvorištem Duman u gradu Livnu, koje se koristi kao izvorište pitke vode za livanjsko područje“, kazala je Milićević.

Kruzi se promatraju i u širem prirodnom sustavu koji obuhvaća planinu Cincar, Livanjsko polje i Buško jezero. Taj prostor povezuje se s potencijalnim područjima ekološke mreže Natura 2000, Emerald mrežom, Bernskom konvencijom i Ramsarskim statusom Livanjskog polja.

Nacrt odluke moguć do kraja godine

Dokument predstavljen u Livnu još nije konačan nacrt, nego radna verzija stručnog obrazloženja. Prva radionica organizirana je kako bi korisnici prostora, institucije i druge zainteresirane strane mogli iznijeti prijedloge, primjedbe i vlastita viđenja buduće zaštite.

Ivana Markov iz Grada Livna objasnila je da će rad biti nastavljen i tijekom jeseni, kada je planiran novi izlazak stručnjaka na teren. Nakon toga trebala bi biti održana i druga radionica, s ciljem uključivanja dodatnih korisnika Krug planine.

„Izrada dokumenta ide dalje. Čekamo jesen i izlazak na teren u tom godišnjem dobu, a tada planiramo još jednu radionicu kako bismo uključili dodatne korisnike prostora i čuli njihovo mišljenje“, kazala je Markov.

Ako planirani koraci budu provedeni u predviđenim rokovima, do kraja godine mogao bi biti pripremljen nacrt dokumenta. Nakon toga uslijedila bi javna rasprava, a zatim i izrada nacrta odluke o proglašenju područja zaštićenim.

Projekt izrade stručnog obrazloženja vrijedan je 80.000 KM, dok je Federalno ministarstvo okoliša i turizma osiguralo 70.000 KM potpore. Grad Livno ranije je pokrenuo formalne aktivnosti potrebne za proglašenje zaštićenog područja, a izrada studije predstavlja obvezan korak u nastavku postupka. oj radionici sudjelovali su predstavnici Federalnog ministarstva okoliša i turizma, županijskih ministarstava, Hercegbosanskih šuma, udruga stočara i poljoprivrednika, turističkog sektora, planinarskih društava i Gorske službe spašavanja. Pozvani su i predstavnici investitora zainteresiranih za gradnju vjetroparkova na području Kruga ili u njegovoj blizini, kako bi bili upoznati s mogućim pravilima buduće zaštite.

Potpora stigla i za širi obuhvat zaštite

Zineta Mujaković iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma poručila je da je među sudionicima radionice zabilježena snažna potpora cijelom procesu. Prema njezinim riječima, dio nazočnih nije tražio samo zaštitu predloženog područja, nego i proširenje obuhvata.

„Nijednu osobu nisam čula da je rekla ne. Svi su čak bili za proširenje obuhvata. Toliku osviještenost i toliku želju za proglašenjem jednog područja zaštićenim do sada nisam imala prilike vidjeti“, kazala je Mujaković.

Aktualni postupak odnosi se na dio Krug planine koji administrativno pripada Gradu Livnu. Zaštita šireg prostora morala bi biti pokrenuta iz drugih lokalnih zajednica na čijem se području nalaze ostali dijelovi Kruga.

Mujaković je naglasila da bi Federalno ministarstvo okoliša i turizma bilo spremno poduprijeti proširenje ako lokalne zajednice iskažu interes. Takvi se postupci, kako je pojasnila, pokreću s lokalne razine. Ministarstvo, na čijem je čelu Nasiha Pozder, već je osiguralo potporu za stručno obrazloženje, a najavljen je i nastavak podrške projektu.

Turizam raste, ali prostor mora ostati sačuvan

Među zagovornicima zaštite je i Marin Mamuza, vlasnik agencije Continental Adventure te jedan od prvih organizatora turističkih posjeta livanjskim divljim konjima na Kruzima. Podsjetio je da su inicijative postojale i ranije, ali nisu završile službenim proglašenjem zaštićenog područja.

Njegova povezanost s livanjskim konjima traje više od desetljeća. Fotografirati ih je počeo 2012. godine, a turistička priča postupno je privukla posjetitelje iz različitih dijelova svijeta.

„Kao građanin Livna, ali i kao netko tko je godinama vezan uz divlje konje i turističku priču ovoga kraja, smatram da je ovo važan trenutak. Još 2012. godine počeo sam fotografirati livanjske divlje konje i od tada se postupno razvijala priča koja danas dovodi ljude iz različitih dijelova svijeta“, kazao je Mamuza.

Rast posjećenosti istodobno donosi novu odgovornost. Mamuza smatra da prostor ne treba čuvati samo od velikih građevinskih ili energetskih zahvata, nego i od neplanskog turističkog razvoja.

„Dobro je da ljudi dolaze i da prepoznaju vrijednost ovoga prostora, ali ga moramo čuvati. Ovo područje treba zaštititi i od samog turizma, odnosno razvijati ga kroz održivo korištenje“, istaknuo je Mamuza.

Podržao je inicijativu za zaštitu Krug planine i izrazio očekivanje da će buduća odluka koristiti sadašnjim korisnicima prostora, lokalnoj zajednici i generacijama koje dolaze.

„Važno je da ne ostanemo zapamćeni kao generacija koja je imala priliku donijeti važnu odluku, a nije je donijela“, poručio je Mamuza.