Mrtva bukva iznad Tomislavgrada skriva cijeli svijet života: Mogla bi postati zaštićeni simbol Vrana

Stara bukva na Vran planini više nema krošnju ni životne sokove, ali njezina uloga u šumi nije završila. Neobično deblo, puno šupljina, kvrga i mahovine, moglo bi zbog izgleda i ekološke vrijednosti dobiti službenu zaštitu.

Prirodna skulptura usred šume

Mogućnost da postane zaštićeni spomenik prirode stavila je staru bukvu u središte pozornosti. Nalazi se u gospodarskoj jedinici Vran planina, kojom upravlja Šumarija Tomislavgrad, a svojim izgledom snažno odudara od okolnih stabala.

Deblo je odavno odumrlo. Isprepleteno je kvrgama, ispunjeno brojnim šupljinama i prekriveno mahovinom, pa podsjeća na prirodno oblikovanu skulpturu. Ipak, njegova najveća vrijednost nije samo u neobičnom izgledu.

Zamjenik upravitelja za uzgoj i zaštitu u Šumariji Tomislavgrad Nedjeljko Pokrajčić naglašava da bukva nije tek ostatak nekadašnjeg velikog stabla. Prema njegovim riječima, riječ je o važnom dijelu bioraznolikosti Vran planine.

Mrtvo stablo koje podupire život

“Iako je stablo biološki mrtvo, ono ima nezamjenjivu ekološku ulogu na Vran planini. Odumrla debla u modernom šumarstvu više se ne promatraju kao suvišan otpad, nego kao ključni pokretači novog života”, kazao je Pokrajčić.

Šupljine i raspadnuti dijelovi stabla stvaraju prostor u kojem mogu opstati različite vrste. Takva debla služe kao stanište i izvor hrane gljivama, lišajevima i kukcima. Istodobno pružaju zaklon šumskim pticama i sitnim sisavcima, a pojedinim vrstama omogućuju i sigurno mjesto za gniježđenje.

Zbog toga odumrlo drvo u šumi nije beskoristan ostatak. Ono postaje zaseban mali ekosustav koji se postupno mijenja, raspada i istodobno otvara prostor novom životu.

Tisuće vrsta ovise o mrtvom drvu

Širi europski podaci potvrđuju važnost takvih stabala. O mrtvom drvu u šumama može ovisiti do 4.000 različitih vrsta, što pokazuje koliko je ono važno za očuvanje prirodne ravnoteže.

Odumrla debla pružaju hranu, sklonište i stanište kukcima, gljivama, lišajevima, pticama i šišmišima. Za bioraznolikost su važna i uspravna i srušena stabla, kao i debla različitih promjera i vrsta.

Upravo zato količina mrtvog drva danas se smatra jednim od pokazatelja strukture i prirodnosti šumskih ekosustava. U prirodnim šumama takvi dijelovi ostaju prisutni i nakon završetka životnog ciklusa stabla.

Hranjive tvari ponovno se vraćaju u tlo

Proces razgradnje traje dugo, ali ima jasnu ulogu. Dok se drvo postupno raspada, hranjive tvari vraćaju se u tlo. Time se prirodno hrane novi organizmi i podupire obnova šumskog sustava.

U suvremenom, ekološki odgovornom gospodarenju šumama takva se debla nastoje sačuvati kada to dopuštaju sigurnosni i gospodarski uvjeti. Njihovo uklanjanje nije uvijek nužno, osobito kada ne ugrožavaju ljude, šumske putove ili druge dijelove gospodarenja šumom.

Mogući simbol prirodne baštine Vrana

Pokrajčić smatra da stara bukva zbog svojeg izgleda i važnosti zaslužuje posebnu pozornost. Mogla bi postati zaštićeni spomenik prirode, ali i prepoznatljiv simbol prirodne baštine Vran planine.

“Ovo stablo uči nas da vrijednost šume ne leži isključivo u živim i komercijalno iskoristivim stablima, nego i u onima koja nakon završetka životnog ciklusa nastavljaju podupirati život”, kazao je.

Zakonski okvir Federacije BiH obuhvaća zaštitu bioraznolikosti, šumskih ekosustava i drugih prirodnih vrijednosti, kao i njihovo evidentiranje i praćenje.

Za sada nije objavljena odluka o dodjeljivanju posebnog statusa. Stara bukva na Vran planini i dalje ostaje dom brojnim vrstama, važan dio šumskog sustava i mogući budući zaštićeni znak prirodne baštine područja Tomislavgrada.