Otkucava posljednji rok za dogovor: Bez 31 liječnika HBŽ-u prijeti zdravstveni kaos i put do Mostara postaje pitanje života

Do isteka otkaznog roka za 31 liječnika u Hercegbosanskoj županiji ostalo je još malo vremena, a posljedice mogućeg odlaska specijalista mogle bi se osjetiti u svakom dijelu zdravstvenog sustava. U najtežem scenariju, hitna pomoć, bolnica i dijaliza više ne bi mogli funkcionirati kao do sada.

Hitna pomoć mogla bi ostati bez ključne podrške

Kriza u zdravstvenom sustavu HBŽ-a posljednjih je dana ušla u novu fazu. Svi liječnici specijalisti internog odjela Županijske bolnice Livno te liječnici hitne pomoći tamošnjeg Doma zdravlja potpisali su otkaze, a bez dogovora između Vlade HBŽ-a i liječnika građane Livna, Tomislavgrada, Kupresa i Drvara mogla bi dočekati ozbiljna zdravstvena neizvjesnost.

Posebno je osjetljiva situacija u službi hitne pomoći, koja već nema specijaliste urgentne medicine. U dosadašnjem radu ključnu su ulogu imali bolnički specijalisti, prije svega internisti i anesteziolozi, koji su pružali podršku u najtežim slučajevima poput srčanih zastoja, teških krvarenja i posljedica prometnih nesreća.

Bez njih i uz odlazak iskusnih liječnika hitne službe, sustav bi ostao bez mogućnosti odgovarajuće reanimacije i stabilizacije pacijenata u najtežem stanju. U takvim okolnostima posebno se gubi važnost takozvanog “zlatnog sata”, razdoblja u kojem pravovremena intervencija često odlučuje o životu i smrti.

Teret bi pao na mlade liječnike i tehničare

Spašavanje života tada bi se oslanjalo na mlade liječnike opće prakse i medicinske tehničare, koji, unatoč iskustvu i predanosti, nemaju specijalističku obuku za najkompleksnije slučajeve.

U praksi bi se hitna pomoć mogla svesti na organizaciju prijevoza pacijenata prema bolnicama u Mostaru ili Splitu, što bi povećalo rizik od teških posljedica tijekom dugih transporta.

Interni odjel pred zatvaranjem

Jednako ozbiljna situacija prijeti i unutar same bolnice. Interni odjel Županijske bolnice Livno, koji predstavlja temelj rada svake bolničke ustanove, bez svojih specijalista ne bi mogao nastaviti s radom.

Pacijenti s infarktom, zatajenjem srca ili dijabetičkom komom više ne bi imali mogućnost hospitalizacije u vlastitoj županiji. Bolnica bi pritom ostala i bez stručnjaka koji obavljaju ključne pretrage i daju mišljenja potrebna drugim odjelima.

Posljedice bi se prelile i na kirurgiju. Nijedan pacijent ne može biti podvrgnut planiranom operativnom zahvatu bez pregleda i odobrenja internista. To znači da bi operacijske sale, čak i uz prisutnost kirurga, mogle ostati prazne.

Situaciju dodatno otežava činjenica da su otkaz dala i dva stalno zaposlena anesteziologa, zbog čega bi se kirurški zahvati mogli svesti samo na manje intervencije u lokalnoj anesteziji.

Poseban strah za pacijente na dijalizi

Među najugroženijima su i pacijenti koji ovise o hemodijalizi. Centar za dijalizu usko je povezan s internim odjelom i prema medicinskim pravilima zahtijeva stalan nadzor internista ili nefrologa.

Ako bi rad centra bio paraliziran, pacijenti s terminalnim zatajenjem bubrega morali bi na liječenje u Sveučilišnu kliničku bolnicu u Mostaru. Budući da dijalizu trebaju u prosjeku tri puta tjedno, to bi za mnoge značilo više od 600 kilometara putovanja tjedno.

Za teško bolesne osobe takva putovanja predstavljaju velik fizički napor. Svako kašnjenje ili propuštanje tretmana može dovesti do ozbiljnih komplikacija, uključujući i gušenje uzrokovano nakupljanjem tekućine u plućima.

Moguće rješenje iz drugih sredina nosi nove probleme

Kao jedno od mogućih rješenja spominje se angažiranje liječnika iz drugih gradova. Međutim, takav bi model bio financijski vrlo zahtjevan.

Specijalisti koji bi dolazili u Livno preko ugovora o djelu, uz troškove smještaja i prijevoza, koštali bi županijski proračun višestruko više od iznosa potrebnog za povećanje plaća postojećim liječnicima.

Osim toga, cijela regija već se suočava s kroničnim nedostatkom medicinskog kadra. Liječnici iz drugih sredina u Livno bi mogli dolaziti samo povremeno, najčešće vikendima, što bi dodatno otežalo pružanje kontinuirane zdravstvene skrbi.

U slučaju da do dogovora ne dođe, Županijska bolnica Livno i lokalni Dom zdravlja mogli bi se svesti uglavnom na organiziranje prijevoza pacijenata prema drugim bolničkim centrima, dok bi troškovi liječenja i prijevoza dodatno opteretili zdravstveni sustav županije.