Povijesni sastanak u Livnu: Pravosuđe Federacije BiH povuklo potez kakav dosad nije viđen

Livno je ovog tjedna postalo središte pravosudnih razgovora u Federaciji Bosne i Hercegovine. Događaj koji se dosad uvijek održavao u sjedištu najvišeg suda prvi je put preseljen izvan Sarajeva, a upravo je taj detalj obilježio sastanak koji je okupio vodeće ljude kantonalnih sudova.

Dana 12. lipnja 2026. godine u prostorijama Kantonalnog suda u Livnu održan je drugi zajednički sastanak predsjednice Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine s predsjednicima kantonalnih sudova iz Federacije BiH.

Prije početka radnog dijela okupljenima su se obratili predsjednik Općinskog suda u Livnu te vršitelj dužnosti glavnog tužitelja Kantonalnog tužiteljstva Kantona 10 Livno, koji su pozdravili sudionike i zaželjeli uspješan rad.

Livno domaćin sastanka koji ulazi u povijest

Posebnost ovog susreta leži u činjenici da nijedan sastanak ove vrste od osnutka Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine nije održan izvan njegova sjedišta. Upravo zato okupljanje u Livnu predstavlja važan trenutak za pravosudne institucije u Federaciji BiH.

Nakon uvodnih obraćanja predsjednica Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine podnijela je izvješće o dostavljanju zapisnika s prethodnog sastanka održanog 15. travnja 2026. godine u Sarajevu. Taj je zapisnik dostavljen Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine, Federalnom ministarstvu pravde i Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine.

Sudovi upozorili na problem koji usporava sustav

U dostavljenom izvješću posebno je istaknut problem dugotrajnog postupanja po izvješćima o imovini i interesima sudaca, za koji je navedeno da značajno utječe na učinkovitost rada sudova.

Kako bi se dobila jasnija slika stanja, predsjednici sudova prikupili su i predstavili podatke iz svojih kantona o tome koliko prosječno vremena prolazi od imenovanja suca do njegova stupanja na dužnost.

Sudionici su također dali suglasnost da se prema Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine uputi urgencija vezana uz donošenje jedinstvenih pravila za primjenu novog Zakona o zaštiti osobnih podataka.

Istodobno je podržan prijedlog da se preispita i revidira opseg izvještavanja prema Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH, što bi trebalo biti dostavljeno kao dopuna ranijem izvješću.

U fokusu i položaj zaposlenih u pravosuđu

Značajan dio sastanka bio je posvećen zaposlenicima pravosudnih institucija i njihovim radnim uvjetima.

Stručna savjetnica Kantonalnog suda u Širokom Brijegu predstavila je temu:

“Unaprjeđenje prava službenika i radnih uvjeta u sudu – nadležnosti predsjednika suda i izazovi za optimalno funkcioniranje sudova”

Tema je predstavljena na prijedlog predsjednice Kantonalnog suda u Širokom Brijegu.

Tijekom rasprave naglašena je potreba za poboljšanjem radnih uvjeta državnih službenika i namještenika zaposlenih u pravosuđu. Kao jedno od mogućih rješenja istaknuto je izdvajanje zaposlenika pravosudnih institucija iz sustava koji vrijedi za ostatak javne uprave kako bi njihovo vrednovanje bilo pravednije.

Razmatrana je i mogućnost donošenja posebnog zakona koji bi se odnosio isključivo na radna mjesta u pravosudnim institucijama.

Predsjednici sudova pritom su podržali pokretanje inicijative za donošenje zakonskog rješenja kojim bi se zaposlenici u pravosuđu izdvojili od ostatka javne uprave u području plaća.

Traži se ujednačavanje sudske prakse

Na sastanku se razgovaralo i o aktualnim izazovima u radu i upravljanju sudovima, kao i o upitu Odjela za sudbenu dokumentaciju i edukaciju Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine koji se odnosi na unapređenje rukovođenja sudovima te potrebe za određenim vrstama edukacija.

Dio rasprave odnosio se i na izvansudske aktivnosti te mogućnosti dodatnog povezivanja sudova kroz stručne sastanke.

Sudionici su ukazali na potrebu organiziranja zasebnih sastanaka kantonalnih sudova na kojima bi se raspravljalo o vrstama predmeta i pitanjima koja se odnose isključivo na tu razinu sudova. Prema iznesenim stajalištima, takav bi model pridonio ujednačavanju sudske prakse na području cijele Federacije Bosne i Hercegovine.

Na kraju sastanka sudionici su izrazili zajedničko stajalište da održavanje ovakvih sastanaka predstavlja pozitivnu praksu koju treba nastaviti i ubuduće.