Kreće velika provjera građana: Država uvodi alat koji će otkriti tko zaista treba pomoć

U FBiH završena izrada socijalne karte, čeka se još samo politički dogovor

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike privelo je kraju proces izrade socijalne karte u Federaciji BiH, a sada se čeka završetak zakonske procedure i politička suglasnost svih razina vlasti. Riječ je o sustavu koji bi prvi put trebao omogućiti precizan pregled stvarnog socijalnog stanja građana i kućanstava, kako bi državna pomoć bila usmjerena onima kojima je najpotrebnija.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić potvrdio je da je posao na socijalnoj karti praktično završen te da je pripremljen i poseban zakon.

“Federalno ministarstvo rada i socijalne politike može potvrditi da smo uradili sve što smo najavili u Planu rada kada je u pitanju socijalna karta. U tri godine mandata proces socijalne karte doveden je do kraja. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike pripremilo je Zakon o metodologiji izrade socijalne karte u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji treba doći na dnevni red Vlade FBiH, nakon što Federalno ministarstvo pravde i Federalno ministarstvo financija dostave potrebna mišljenja, za koja su imali rok od osam dana, a još ih nisu dostavili”, objasnio je ministar Delić.

Više od 150 tisuća prijava otvorilo put novom sustavu

Izrada socijalne karte godinama je bila jedna od tema oko koje nije bilo dogovora između različitih razina vlasti. Budući da je riječ o podijeljenoj nadležnosti između Federacije BiH i deset županija, svaki novi propis mora proći dodatne procedure i pribavljanje mišljenja kantona.

Delić navodi da je važan temelj za budući sustav bio projekt pomoći energetski siromašnim kućanstvima koji je financirala Europska unija. Kroz online prijave prikupljeni su brojni podaci o građanima i njihovim kućanstvima.

“Tijekom mandata pokrenuli smo niz aktivnosti kojima smo nastojali pokazati da je socijalna karta ipak moguća. Otpor socijalnoj karti postoji unatrag desetak godina. Već tijekom 2024. godine realizirana je podjela EU pomoći energetski siromašnim kućanstvima putem online aplikacija. Prikupljeno je više od 150.000 prijava iz četiri kategorije stanovništva koje su ostvarile pravo na pomoć. Te prijave uključivale su i prikupljanje podataka o kućanstvima, čime je stvorena baza za daljnje procese”, objašnjava Delić.

Uz taj projekt, Ministarstvo je razvijalo i druge digitalne sustave koji bi trebali biti povezani sa socijalnom kartom. Među njima je i aplikacija ePorodilja, preko koje je zaprimljeno više od 30.000 prijava. Time su prikupljeni dodatni demografski i socijalni podaci o obiteljima u Federaciji BiH.

Istodobno je pokrenut i razvoj novog softverskog sustava DIP, poznatog i kao Award softver, preko kojeg prolaze sve socijalne naknade iz resora Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Ministar tvrdi da više nema tehničkih prepreka

Prema riječima ministra Delića, upravo su ti projekti pokazali da sustav može funkcionirati i da institucije mogu povezivati podatke koje već posjeduju.

“Na taj način Ministarstvo je postupno uvodilo javnu upravu u koncept socijalne karte i pokazalo da je njezina realizacija moguća. Danas više ne postoji infrastrukturna prepreka da socijalna karta zaživi. Ono što preostaje jest usvajanje zakona i politička suglasnost svih razina vlasti”, zaključuje ministar.

Socijalna karta trebala bi objediniti podatke iz različitih institucija kako bi država dobila jasniji pregled stvarnih potreba stanovništva. Cilj je smanjiti mogućnost zlouporaba i omogućiti pravedniju raspodjelu pomoći.

Takvi sustavi već postoje u više europskih država i koriste se za preciznije određivanje prava na socijalne naknade, dječje doplatke i druge oblike pomoći. U praksi to znači da institucije mogu uspoređivati podatke o prihodima, imovini i socijalnom statusu kućanstava.

Analitičari upozoravaju da građani godinama gube bez ovog alata

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ranije je pojasnio da socijalna karta predstavlja spoj statističkih podataka i evidencija koje vode centri za socijalni rad te druge nadležne institucije.

Prema njegovim riječima, najveću štetu zbog nepostojanja takvog sustava do sada nisu trpjele vlasti, nego građani kojima je pomoć bila potrebna.

Na uvođenju socijalne karte godinama inzistiraju i umirovljeničke udruge. Predsjednik Saveza udruga umirovljenika Federacije BiH Redžo Mehić smatra da bi novi sustav konačno mogao pokazati stvarno materijalno stanje kućanstava.

Mehić ističe da bi upravo socijalna karta trebala omogućiti da pomoć dobiju oni kojima je ona doista najpotrebnija.

Čeka se završna procedura

Iako je tehnički dio projekta, prema tvrdnjama Ministarstva, završen, zakon još mora proći Vladinu proceduru i dobiti potrebna mišljenja institucija. Tek nakon toga socijalna karta mogla bi biti službeno uvedena u sustav Federacije BiH.

Uvođenje tog modela u praksi bi značilo povezivanje podataka koje već posjeduju različite državne institucije, uz cilj učinkovitijeg planiranja socijalne politike i raspodjele pomoći građanima.