Požari ostavili pustoš u HBŽ-u: Šteta prelazi 20 milijuna KM, a posljedice će se osjećati godinama
Gotovo dva milijuna sadnica i oko 160.000 kubičnih metara drvnog fonda stradalo je u ovogodišnjim požarima. Najteže su pogođena područja Bosanskog Grahova i Tomislavgrada, a pred šumarijama je...
Gotovo dva milijuna sadnica i oko 160.000 kubičnih metara drvnog fonda stradalo je u ovogodišnjim požarima. Najteže su pogođena područja Bosanskog Grahova i Tomislavgrada, a pred šumarijama je dugotrajan posao obnove.
Ključne točke
Obnova dijela opožarenih šuma u Hercegbosanskoj županiji (HBŽ) trajat će godinama. Posljedice vatre nisu vidljive samo na spaljenim površinama. Oštećenja pojedinih stabala mogu se pokazati tek nakon sljedećih vegetacijskih sezona, zbog čega će stvarni razmjeri štete biti poznati naknadno.
Uništene sadnice i golema šteta na drvnom fondu
U požarima je, prema dosadašnjim podacima, stradalo približno 160.000 kubičnih metara drvnog fonda i gotovo dva milijuna sadnica. Šumsko gospodarsko društvo Hercegbosanske šume iz Kupresa početnu materijalnu štetu na drvetu i sadnicama procjenjuje na više od 20 milijuna KM.
Riječ je o privremenom izračunu. Konačna vrijednost gubitaka utvrdit će se tek kada svih šest šumarija završi terenske preglede i pojedinačne obračune. Ova procjena ne predstavlja konačan račun za sve posljedice požara.
Do početka listopada 2026. godine u HBŽ-u je zabilježeno 79 požara, a vatra je zahvatila oko 28.000 hektara šumskih i drugih površina.
Bosansko Grahovo i Tomislavgrad pretrpjeli najveća razaranja
Najveću opožarenu površinu bilježi Bosansko Grahovo, približno 12.000 hektara. Slijedi Tomislavgrad s oko 8.000 hektara. Na području Kupresa zahvaćeno je više od 3.000 hektara, a na području Glamoča više od 2.000 hektara. U Livnu je izgorjelo oko 1.500 hektara, dok se za Drvar navodi približno 500 hektara.
Nešto manje od polovice ukupno zahvaćenih površina pripada području kojim gospodare Hercegbosanske šume. Preostali, nešto veći dio nalazi se izvan njihove nadležnosti, na šumskom i nešumskom zemljištu u državnom i privatnom vlasništvu.
Razmjere požara pokazuje i slučaj Ljubuše kod Tomislavgrada. Požar koji je izbio 13. kolovoza zahvatio je oko 1.801 hektar, uključujući 255 hektara šumskih kultura. Samo je na području gospodarske jedinice Ljubuša početna šteta na uništenom drvetu i sadnicama procijenjena na 1.940.409 KM, bez svih drugih troškova i gubitaka.
Vatrogasci i šumari djelovali na 15 požarišta odjednom
U najtežim danima požarne sezone ekipe su istodobno bile raspoređene na čak 15 lokacija. Zbrojena duljina požarnih linija prelazila je, prema terenskim procjenama, 100 kilometara. Rad je otežavala velika udaljenost između požarišta, teško prohodan teren te minska opasnost na pojedinim područjima.
Djelatnici Hercegbosanskih šuma surađivali su s vatrogascima, civilnom zaštitom i drugim službama. Uz gašenje vatre obavljali su nadzor požarišta, prijevoz ljudi i dopremu opreme. Intervencije su provodili i izvan površina kojima gospodare kako bi zaustavili širenje požara.
U razdobljima najvećeg opterećenja na terenu je bila angažirana približno trećina zaposlenih, povremeno i više. Zbog toga su pojedini redoviti šumarski poslovi morali biti odgođeni ili drukčije raspoređeni, što je usporilo planirane proizvodne aktivnosti.
Gašenje donijelo nove troškove, oporavak će trajati
Samo troškovi intervencija i povezanog angažmana mogli bi dosegnuti oko 500.000 KM. Procjena obuhvaća rad zaposlenika, uporabu vozila i opreme, povećanu potrošnju goriva te oštećenja opreme i šumskih prometnica.
Poseban problem predstavljaju stabla koja su izvana ostala zelena, ali im je vatra oštetila korijenje ili tkivo ispod kore. Takva stabla mogu oslabjeti i osušiti se tek poslije jedne ili više vegetacijskih sezona. Na krškim područjima gubitak biljnog pokrova dodatno povećava mogućnost erozije i otežava prirodno obnavljanje šume.
Slijede pregledi, sanacija i obnova oštećenih šuma
Terenski stručnjaci trebaju odrediti gdje je dovoljno pratiti prirodni oporavak, na kojim su površinama nužni sanitarni zahvati, a gdje će biti potrebna obnova šumskih sastojina.
Hercegbosanske šume gospodare s približno 280.000 hektara, odnosno s više od polovice područja HBŽ-a. Društvo ističe da će sanacija zahtijevati višegodišnji angažman šumarija i pomoć nadležnih institucija. U planiranim aktivnostima važni su održavanje šumskih prometnica, ulaganje u protupožarnu opremu i bolja organizacija zaštite od požara.


