Kampanja ulazi u završnicu, retorika sve oštrija: SDA traži veći udio Bošnjaka u institucijama

Samo nekoliko dana prije općih izbora u Bosni i Hercegovini političke poruke postaju sve izravnije. Predsjednik SDA Bakir Izetbegović najavio je zakon o proporcionalnoj zastupljenosti te poručio da će dužnosnici njegove stranke imati obvezu „vraćati Bošnjake dok ne dođemo do 50 posto“. Njegove izjave izazvale su reakcije hrvatskih političkih čelnika, koji istodobno upozoravaju na pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH i političkog predstavljanja Hrvata.

Izetbegović najavljuje zakon i govori o 50 posto

Završnica predizborne kampanje ponovno je u prvi plan izbacila pitanje nacionalne zastupljenosti u institucijama Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović najavio je donošenje zakona o proporcionalnoj zastupljenosti. Njegova poruka bila je vrlo konkretna.

„Ići ćemo sa zakonom o proporcionalnoj zastupljenosti i svaki SDA-ovac koji preuzme bilo koju poziciju imat će obvezu vraćati Bošnjake dok ne dođemo do 50 posto, do onoga što nam Ustav garantira. Mi smo cement ove zemlje, Bošnjaci i oni Srbi i Hrvati patrioti koji su uz nas.“

Izetbegović je time pitanje proporcionalne zastupljenosti povezao s povećanjem udjela Bošnjaka u institucijama do 50 posto, za što je ustvrdio da proizlazi iz ustavnog okvira.

Hrvatski političari odgovaraju

Na drugoj strani, dio hrvatskih političkih predstavnika završnicu kampanje usmjerava na položaj Hrvata i izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog pomaka Ivan Vukadin ocijenio je da bošnjačke stranke zaoštravanjem retorike pokušavaju povećati izlaznost birača.

„Možemo primijetiti kako je bošnjačko biračko tijelo, odnosno kako su bošnjačke stranke, pokušale još jedanput podići izlaznost i podići retoriku na štetu Hrvata, odnosno mogućnosti izbora legitimnog i legalnog predstavnika Hrvata. Tu je prednjačio Slaven Kovačević, koji se pokušavao pokazati većim Bošnjakom nego bilo koji drugi Bošnjak koji je kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva.“

O mogućnosti izbora hrvatskog člana Predsjedništva govorio je i predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović.

„Što se tiče eventualnog izbora potpuno nelegitimnog hrvatskog člana Predsjedništva, mislim da su u ovom trenutku u Hercegovini svi svjesni da bi to bio izazov koji bi bilo vrlo teško premostiti za Bosnu i Hercegovinu.“

Čović: Nećemo se osvrtati na političke protivnike

U HDZ-u BiH očekuju da će njihova kandidatkinja postati članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Predsjednik stranke Dragan Čović u završnici kampanje poručio je da se neće baviti političkim protivnicima za koje tvrdi da su politički ambijent među Hrvatima spustili na najnižu razinu.

„Nećemo se uopće osvrtati na one koji su pokušali na najnižu razinu dovesti politički ambijent među Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Ostavit ćemo da se valjaju, ja bih rekao, u tom crnilu podzemlja. To je njihov prirodni ambijent, ali time se nećemo apsolutno baviti.“

Time su se u posljednjim danima kampanje ponovno otvorila dva povezana politička pitanja, zastupljenost konstitutivnih naroda u institucijama te način izbora i političkog predstavljanja Hrvata.

U nedjelju izbori, prvi put uz novu tehnologiju

Opći izbori održavaju se u nedjelju, 4. listopada 2026. godine. Središnje izborno povjerenstvo BiH raspisalo je izbore za Predsjedništvo BiH, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske te skupštine županija u Federaciji BiH.

Prema podacima SIP-a, pri zaključivanju Središnjeg biračkog popisa bilo je upisano 3.414.364 birača. Kampanja službeno traje od 4. rujna.

Ovogodišnji izbori donose i veliku tehnološku promjenu. U izborni proces uvode se uređaji za biometrijsku identifikaciju birača i skeneri glasačkih listića, za koje je tijekom ljeta pristizala i testirala se potrebna oprema.

Dodik se pred izbore vratio iz Moskve

Dok se u Federaciji BiH zaoštrava rasprava o zastupljenosti naroda i Predsjedništvu BiH, Milorad Dodik u završnicu izbora ušao je nakon posjeta Moskvi, gdje je zajedno sa Savom Minićem razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Po povratku je govorio o nastavku bliskih odnosa s Rusijom te protivljenju uvođenju viza ruskim državljanima i sankcija Rusiji.

„Mi smo strateški partneri Rusije.“

Dodik je ponovno kritizirao međunarodnu ulogu u Bosni i Hercegovini te najavio blokiranje procesa europskih integracija pod uvjetima koje je naveo.

„Ukoliko se ne možemo dogovoriti da razvijamo zemlju koja bi bila neovisna od međunarodnog protektorata besmisleno je da ona postoji.“

Dodik je pravomoćno osuđen zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika na godinu dana zatvora, uz šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske. Drugostupanjska presuda kojom je potvrđena prvostupanjska odluka donesena je 2025. godine.

Bosna i Hercegovina tako u posljednje dane kampanje ulazi uz zaoštrene poruke o zastupljenosti Bošnjaka u institucijama, političkom predstavljanju Hrvata, odnosima s Rusijom i europskom putu zemlje, prije izlaska birača na izbore 4. listopada.