SUŠA PUSTOŠI BiH: Urod uništen i do 90 posto, stočari strahuju za opstanak

Problem više nije samo ono što će ostati na njivama. Manjak kukuruza, soje i silaže već otvara ozbiljno pitanje prehrane stoke, dok poljoprivrednici upozoravaju da im bez brze pomoći prijete novi troškovi, rasprodaja grla i težak ulazak u jesensku sjetvu.

Stočarstvo pod sve većim pritiskom

Kukuruz i soja čine važan dio prehrane goveda, svinja i peradi, pa veliki pad uroda izravno pogađa i stočarsku proizvodnju. Poljoprivrednici upozoravaju da bi manjak silaže mogao dio farmera natjerati na rasprodaju ili prisilno klanje muznih grla. Istodobno raste bojazan od mikotoksina i aflatoksina u usjevima koji su dugo bili izloženi ekstremnoj vrućini i suši, što dodatno otvara pitanje kvalitete preostale stočne hrane.

Nedžad Bićo iz Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH opisuje stanje vrlo teško.

“Stanje je loše, teško, posebno kada je riječ o kukuruzu, voću i povrću. Problemi su i u stočarskoj proizvodnji, životinje doživljavaju toplinske udare”, kaže Bićo.

Višemjesečni toplinski val i nedostatak oborina pogodili su ratarske, povrtlarske i voćarske kulture diljem zemlje. Na pojedinim površinama procjenjuju se gubici i do 90 posto, a proizvođači već zbrajaju milijunske štete.

Kukuruz najteže stradao

Među proljetnim kulturama najteže je prošao kukuruz. Na njivama u Semberiji, Posavini, Lijevče polju i središnjim dijelovima BiH zabilježene su zakržljale stabljike, a na velikom broju parcela klipovi se nisu ni formirali. Procjene poljoprivrednih udruga za nezaštićene površine kreću se između 70 i 90 posto izgubljenog prinosa.

Stanje na terenu bilo je ozbiljno već početkom kolovoza. Na području Županije Posavske 7. kolovoza zabilježen je gotovo potpuni izostanak oborina u razdoblju kada kukuruz ima velike potrebe za vodom. Uočeni su osušeni donji listovi, uvijeni gornji listovi, prerano sazrijevanje te nedovoljno razvijeni i smežurani klipovi.

Posljedice se ne zaustavljaju na kukuruzu. Na soji je toplinski stres prepolovio urod mahuna. Povrtlari bez stabilnog pristupa podzemnim vodama ili kanalima bilježe spržene nasade paprike, rajčice i kupusa, a znatna oštećenja pretrpjeli su i voćnjaci u brdsko-planinskim područjima.

Na parcelama s uljaricama u Županiji Posavskoj zabilježeno je i ispucalo tlo s pukotinama do 10 centimetara. Kod soje su primijećene slabije razvijene, djelomično ili potpuno prazne mahune, dok su se posljedice nedostatka vlage vidjele i na suncokretu.

Poljoprivrednici traže konkretnu pomoć

Predsjednik Udruge poljoprivrednika Semberije Željko Stanić upozorava da su proizvođači pritisnuti i troškovima.

“Gorivo je otišlo na 3,5 marke, suša je uništila sve, nemamo što očekivati”, kaže Stanić, navodeći da bez pomoći vlasti ne vide izlaz.

“To je sve na kapaljku. Nema konkretne potpore da bi se sanirale štete. Imali smo i elementarnu nepogodu ranije i nikakvu pomoć nismo dobili”, kaže Stanić.

Entitetske vlasti u Republici Srpskoj i Federaciji BiH suočene su sa zahtjevima poljoprivrednih udruga za izvanredne intervencije. Proizvođači pritom upozoravaju da su institucionalni odgovori spori i da se uglavnom svode na privremene mjere. Agrarni savezi traže proglašenje elementarne nepogode kako bi se mogla osloboditi namjenska proračunska sredstva i sanirati izravna šteta, ali konkretni mehanizmi još kasne, a odluke se prebacuju između lokalnih i entitetskih razina.

Resorna ministarstva razmatraju ubrzanu isplatu redovitih poticaja, premija po hektaru te mogućnost raspodjele subvencioniranog dizelskog goriva za predstojeću sjetvu. U Federaciji BiH za program novčanih podrški poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2026. godinu osigurano je 190 milijuna KM, osam milijuna više nego godinu ranije.

Tko prvi proglašava elementarnu nepogodu

Resorno nadležni ministar u federalnoj vladi Kemal Hrnjić, nakon pitanja o reakciji entitetskih vlasti, naveo je da poljoprivreda nije u nadležnosti države te objasnio trenutačnu situaciju u Federaciji BiH.

“Iz Federalne uprave civilne zaštite, u ovom trenutku ni na jednom dijelu Federacije BiH nije na snazi stanje prirodne i druge nesreće proglašeno od strane lokalnih zajednica. Pratit ćemo stanje na ovom području i ako neke od općina ili gradova proglase stanje, vjerujem da će isto razmotriti i županije, a potom i Federacija BiH”, odgovorio je Hrnjić.

Postupak tako prvo ovisi o nižim razinama vlasti, koje trebaju proglasiti elementarnu nepogodu, iako same nemaju dovoljno novca za pokrivanje velikih šteta. Zbog takvog sustava poljoprivrednici upozoravaju na prebacivanje odgovornosti između lokalne, županijske i entitetske razine.

Voćari: Najteža godina u desetljećima

Velike probleme imaju i proizvođači voća. Raif Čolić, najveći proizvođač i uzgajivač šljiva u gradačačkom kraju i široj regiji, kaže da u četvrt stoljeća rada nije imao težu sezonu.

“U 25 godina koliko se bavim voćarstvom, ovo je najteža godina. I suša i cijene”, kaže Čolić.

Voćari su ove godine očekivali velik prinos, ali je suša takva očekivanja poništila. Posebno loše rezultate bilježe proizvođači krušaka i jabuka.

“Prinosi su katastrofalni, posebno kod kruške, jer prve klase uopće nema. I jabuke su ostale dosta sitne”, kaže predsjednik Udruženja voćara RS-a Dragoje Dojčinović.

Navodnjavanje ostaje ključni problem

Najavljene kratkoročne mjere mogle bi pomoći proizvođačima da pokriju dio dospjelih troškova repromaterijala, ali agrarni analitičari upozoravaju da same po sebi ne rješavaju glavni problem. Novac je mnogima potreban odmah kako bi uopće mogli financirati jesensku sjetvu pšenice i ječma.

U BiH se navodnjava tek mali dio obradivih površina, dok velik broj gospodarstava i dalje ovisi o vremenskim prilikama. Projekti hidromelioracije napreduju sporo, a dio postojećih kanala je zapušten ili nefunkcionalan. Agrarni analitičari upozoravaju da se ovakva sušna razdoblja više ne mogu tretirati kao iznimka, nego kao sve izraženija klimatska stvarnost na Balkanu.

Ekonomisti upozoravaju i na mogući rast cijena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na Balkanu. Najveći pritisak mogao bi se prvo osjetiti na stočnoj hrani, a zatim posredno na mesu i mlijeku. Kao dugoročnije mjere navode se gradnja suvremenih akumulacija, subvencioniranje opreme za navodnjavanje i razvoj sustava osiguranja usjeva. Upozoravaju i da bi bez takvih ulaganja nastavak suša mogao dodatno ubrzati pražnjenje sela, dok poljoprivrednici čekaju odluke o pomoći za štete koje su već nastale.