REKORDERI PO KAZNAMA U BiH: Deset vozača duguje 759.124 KM, jednom se nakupilo čak 137.146 KM

Tri privremeno oduzeta vozila u jednom danu samo su dio slike problema s višestrukim prometnim prekršiteljima u BiH. Dok policija sve češće poseže za oduzimanjem vozila, podaci o neplaćenim kaznama pokazuju da deset najvećih dužnika zajedno duguje čak 759.124 KM.

Tri vozila oduzeta u samo nekoliko sati

Pripadnici Policijske postaje Oštra Luka 16. kolovoza privremeno su oduzeli Audi vozaču B. Đ. iz Prijedora. Kontrolom je utvrđeno da je upravljao vozilom prije stjecanja prava na upravljanje te da automobil nije bio registriran.

Policija je provjerom utvrdila da je riječ o višestrukom povratniku u težim prometnim prekršajima. Imao je 2.660 KM neplaćenih kazni. Audi je privremeno oduzet zbog bojazni da bi mogao ponoviti prekršaj, a protiv njega će mjerodavnom sudu biti podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

Istoga dana u sarajevskoj općini Stari Grad policija je kontrolirala motocikl Piaggio kojim je upravljao 41-godišnji A. M. Utvrđeno je da je višestruki povratnik te da upravlja kategorijom vozila koja nije navedena u njegovoj vozačkoj dozvoli. U registru novčanih kazni imao je dug od 13.826,50 KM pa mu je motocikl privremeno oduzet.

Nekoliko sati poslije, u ulici Obala Kulina bana, zaustavljen je Opel s nepripadajućim registracijskim oznakama. Vozio ga je 27-godišnji B. I. iz Sarajeva, također višestruki povratnik, koji je upravljao vozilom prije stjecanja prava na upravljanje. Njegov dug iznosio je 8.225,40 KM.

Deset vozača duguje više od tri četvrtine milijuna KM

Podaci Agencije za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka BiH pokazuju koliko su visoki iznosi koje su pojedini vozači nagomilali. Na vrhu je vozač iz Brčkog s čak 137.146 KM neplaćenih kazni.

Slijedi vozač iz Gračanice sa 105.705 KM. Treće i četvrto mjesto zauzimaju vozači iz Gradačca s dugovima od 85.530 i 76.242 KM.

Među deset najvećih dužnika nalaze se još jedan vozač iz Gračanice sa 63.130 KM, još jedan iz Gradačca sa 61.324 KM, vozač iz Ilidže sa 60.940 KM, iz Živinica sa 60.492 KM, Istočnog Novog Sarajeva sa 54.870 KM te Maglaja sa 53.745 KM.

Zbroj tih deset dugovanja iznosi 759.124 KM. Podaci pritom pokazuju i širi problem višestrukih povratnika koji, unatoč velikim dugovima, nastavljaju upravljati vozilima.

Strože sankcije na snazi od svibnja

U BiH su 27. svibnja 2026. stupile na snagu izmjene Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama. Njima su pooštrene sankcije za obijesnu vožnju, uporabu mobitela tijekom vožnje, nevezivanje sigurnosnog pojasa i ometanje uređaja za mjerenje brzine.

Za obijesnu vožnju propisane su novčane kazne od 2.000 do 3.000 KM, zabrana upravljanja vozilom do šest mjeseci i dva kaznena boda. Ako takva vožnja izazove prometnu nesreću, kazna može iznositi od 3.000 do 5.000 KM, uz zabranu upravljanja do devet mjeseci i četiri kaznena boda.

Memić traži drukčiji pristup povratnicima

Dino Memić iz Mostara, stalni sudski vještak za promet, smatra da samo povećavanje novčanih kazni neće riješiti problem vozača koji iznova čine prekršaje. Prema njegovu stajalištu, sustav bi višestruke povratnike trebao prepoznavati kao posebno rizičnu kategoriju, uz postupno pooštravanje mjera.

– Vozač koji jednom napravi prekršaj i vozač koji 10 ili 20 puta ponavlja iste ili teže prekršaje ne bi smjeli biti tretirani na jednak način – smatra Memić.

Smatra i da bi uz novčane kazne za takve vozače trebalo uvesti obveznu edukaciju i ponovnu provjeru poznavanja prometnih propisa. Kod težih i učestalih prekršaja, prema njegovu mišljenju, trebalo bi primjenjivati zabranu upravljanja motornim vozilom, odnosno oduzimanje vozačke dozvole.

Problem naplate već izrečenih kazni

Posebnim problemom Memić smatra učinkovito izvršavanje već izrečenih sankcija. Ako veliki dugovi mogu rasti godinama, a vozač i dalje sudjeluje u prometu, upozorava da kazna više ne ostvaruje svoju preventivnu svrhu.

– Ako vozač može godinama gomilati neplaćene kazne i istodobno nastaviti nesmetano sudjelovati u prometu, sankcija gubi svoj preventivni karakter – upozorava Memić.

Prema njegovim riječima, svrha sustava ne bi trebala biti samo kažnjavanje nego upravljanje rizikom koji stvaraju ponavljači prometnih prekršaja.

– Potrebno je identificirati vozače koji svojim ponašanjem predstavljaju kontinuirani rizik za sigurnost prometa i prema njima primijeniti stroži i progresivni režim mjera. Drugim riječima, kod povratnika u prekršajima treba djelovati prije nego što njihov sljedeći prekršaj rezultira prometnom nesrećom i eventualno ljudskim žrtvama – poručio je Memić.