VELIKA PROMJENA NA GRANICAMA EU-A: Biometrija zaustavila više od 50.000 ljudi, otkriveni i opasni bjegunci
Hrvatska je među državama koje su najbrže uvele novi europski sustav kontrole vanjskih granica, a rezultati nakon gotovo 300 dana rada pokazuju razmjere promjene. Entry/Exit System, poznat kao EES,...
Hrvatska je među državama koje su najbrže uvele novi europski sustav kontrole vanjskih granica, a rezultati nakon gotovo 300 dana rada pokazuju razmjere promjene. Entry/Exit System, poznat kao EES, evidentirao je gotovo 160 milijuna ulazaka i izlazaka, dok je više od 50.000 osoba odbijeno pri pokušaju ulaska. Među njima je oko 1.500 ljudi procijenjeno kao ozbiljan sigurnosni rizik.
Ključne točke
Hrvatska među predvodnicima primjene EES-a
EES se postupno uvodi od listopada 2025., a od 10. travnja 2026. potpuno je operativan na vanjskim granicama schengenskog prostora. Primjenjuje se na državljane zemalja izvan Europske unije koji dolaze na kratki boravak, a umjesto klasičnog pečatiranja putovnice bilježi podatke iz putne isprave, datum i mjesto prelaska granice te biometrijske podatke, uključujući otiske prstiju i snimku lica.
Hrvatska ga u punom opsegu primjenjuje na 77 međunarodnih graničnih prijelaza. Do 20. kolovoza u Hrvatskoj je kreirano više od 2,3 milijuna EES dosjea i provedeno više od 9,3 milijuna provjera već postojećih zapisa. Za 7.771 putnika ulazak je odbijen ili zapriječen, što čini oko 15 posto svih odbijanja zabilježenih na razini Europske unije.
Gotovo 160 milijuna prelazaka i tisuće odbijenih ulazaka
Sustav se koristi na oko 1.500 graničnih prijelaza u 29 europskih zemalja. U gotovo 300 dana evidentirao je blizu 160 milijuna ulazaka i izlazaka, uz više od tri milijuna novih registracija tjedno. Više od 50.000 ulazaka je odbijeno, a oko 1.500 osoba označeno je kao sigurnosni rizik, među njima osobe povezane s terorizmom, krijumčarenjem ljudi i međunarodnim tjeralicama.
Povjerenik Europske komisije za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner EES je nazvao „najmodernijim sustavom granične zaštite na svijetu“. Sustav, prema europskim podacima, prosječno registrira putnika za oko 70 sekundi, dok je u zračnoj luci Frankfurt postupak u pojedinim slučajevima spušten na približno 30 sekundi.
U bilanci sustava navodi se i 1,6 milijuna preuzimanja službene aplikacije „Travel to Europe“, namijenjene predregistraciji putnika prije dolaska na granični prijelaz. Službena aplikacija omogućuje unos podataka iz putovnice i fotografije lica unaprijed, ondje gdje je njezina uporaba omogućena.
Biometrija razotkriva lažne identitete
Najveća promjena u odnosu na stare pečate u putovnicama upravo je biometrijska provjera. Otisci prstiju i snimka lica omogućuju usporedbu identiteta s podacima koji su već uneseni u sustav i mogu otkriti osobu koja pokušava putovati pod drugim imenom ili s drugim dokumentom.
U Rumunjskoj je tako identificiran moldavski državljanin koji je putovao pod lažnim imenom. Biometrijska provjera otkrila je njegov stvarni identitet i pokazala da je Austrija za njim raspisala europski uhidbeni nalog, nakon čega je priveden.
Belgijske vlasti u tri mjeseca zabilježile su 108 podudaranja zahvaljujući biometrijskim podacima. U 61 posto tih slučajeva isti biometrijski podaci bili su povezani s različitim imenima ili dokumentima.
Brunner je poručio: „Ulazak u EU je privilegija koja se mora štititi“.
Sustav ubrzava provjere, ali ljeto je donijelo i duge redove
Unatoč sigurnosnim rezultatima, u dijelu velikih europskih zračnih luka tijekom ljetne sezone pojavile su se ozbiljne gužve. U Frankfurtu je prosječno čekanje u srpnju dosezalo 120 minuta, dok su u Amsterdamu maksimalna čekanja porasla na 120 minuta. U Münchenu se čekalo do 60 minuta.
Zračne luke i prijevoznici upozoravali su da na pojedinim lokacijama nedostatak osoblja, tehnički problemi i sporije biometrijske registracije stvaraju uska grla. Europska komisija istodobno navodi da sustav u prosjeku radi vrlo brzo te da postoje mogućnosti privremenog prilagođavanja biometrijskih postupaka u iznimno opterećenim razdobljima.
U Hrvatskoj, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u Zračnoj luci Split od početka primjene EES-a nije bilo kašnjenja odlaznih letova uzrokovanih graničnom kontrolom niti djelomičnih suspenzija sustava. Hrvatska policija ondje koristi deset samoposlužnih EES kioska, automatizirane prolaze i mobilne uređaje za registraciju putnika.


