HBŽ: Građani rekli kolika bi trebala biti pravedna koncesijska naknada

Čak 151 od 160 ispitanih potpisnika peticije „DOSTA JE!“ smatra da bi pravedna koncesijska naknada trebala iznositi 20 posto ili više. Udruge i građanske inicijative sada pojačavaju pritisak na Vladu HBŽ-a, osporavaju način određivanja naknada i najavljuju pravne postupke zbog isključivanja javnosti iz donošenja podzakonskih akata.

Gotovo svi ispitanici za najvišu ponuđenu opciju

Blic anketa provedena je tijekom potpisivanja peticije DOSTA JE!, a obuhvatila je 160 potpisnika. Na anketnom listu ponuđeno je šest mogućnosti: 2 posto, što je bilo označeno kao sadašnja naknada, zatim 5, 7, 10, 15 te 20 posto i više.

Rezultat je bio izrazito jednostran. Troje ispitanika izabralo je 10 posto, šestero je smatralo pravednom naknadu od 15 posto, dok se preostalih 151 ispitanik izjasnio za 20 posto i više. Opcija od 15 posto na listu je bila predstavljena kao naknada koja je, prema navodu organizatora ankete, uobičajena u Njemačkoj.

Organizatori navode da je dobar dio onih koji su zaokružili „20% i više“ bio upoznat s njihovom tvrdnjom da Bosna i Hercegovina ima znatno niže poreze od drugih europskih zemalja, zbog čega investitori već imaju povoljniji položaj. Također navode da su Duvnjaci upoznati s dugotrajnim rezerviranjem zemljišta za koncesije. Prema njihovim tvrdnjama, za većinu projekata zemljište je bilo rezervirano više od deset godina, a za pojedine i više od 18 godina, bez naplaćene naknade za to razdoblje.

Rezultati ankete, kako ističu udruge, dodatno ih potiču da nastave javno zagovarati ekonomske interese lokalnih zajednica. Njihov je cilj, navode, širiti informacije o modelima u kojima korist od prirodnih resursa dolazi do šireg stanovništva, a ne samo do uskog kruga privilegiranih pojedinaca.

Udruge prozivaju Vladu zbog ugovora i registra

U središtu spora nalazi se pitanje transparentnosti koncesijskih ugovora. Udruge i inicijative tvrde da Vlada HBŽ-a ugovore i dalje ne objavljuje te da nije ispunila ranije obećanje o uspostavi registra koncesija.

Tvrde i da je tijekom protekle godine zanemaren njihov zahtjev da se za energetske projekte, koji prema njihovu stajalištu dugoročno otvaraju vrlo malo radnih mjesta, utvrdi naknada koja bi takve projekte učinila gospodarski prihvatljivima i lokalnoj zajednici, a ne samo investitorima.

Očekivali su da će pitanje naknade biti precizirano podzakonskim aktima uz uključivanje građana. Posebno ukazuju na raspored turbina oko Duvanjskog polja, za koji tvrde da je postavljen tako da investitorima omogućuje maksimalnu dobit, dok prostoru donosi najveće moguće vizualno opterećenje. Na pojedinim lokacijama, navode, blizina turbina ozbiljno je narušila kvalitetu života mještana te smatraju da je i taj čimbenik morao biti uzet u obzir pri određivanju naknade.

Prijedlog novog Zakona o koncesijama već je početkom godine bio u županijskoj proceduri. Bio je uvršten na dnevni red XXII. sjednice Skupštine Hercegbosanske županije 17. veljače 2026. godine.

Nova Uredba pod povećalom: raspon od 2 do 10 posto

Prema navodima udruga, nakon što su dostavile komentare na nacrt Zakona o koncesijama, javnost je potpuno isključena iz nastavka procesa. Uredba o koncesijskim naknadama donesena je 8. travnja, a objavljena u svibnju u Narodnim novinama HBŽ broj 6/26. Organizatori peticije ocjenjuju da su njihovi zahtjevi najprije „razvodnjeni“, a zatim „zamućeni“.

Njihova glavna primjedba odnosi se na to što Uredba, kako navode, ne određuje konkretan iznos varijabilne koncesijske naknade. Umjesto toga predviđa se da Vlada HBŽ-a posebnom odlukom utvrđuje koeficijente. Udruge takvo rješenje smatraju nepotrebnim kompliciranjem jer, prema njihovoj ocjeni, ostavlja prostor da se uvjeti naknadno mijenjaju odlukama Vlade.

Dodatno ih zabrinjava raspon stalnih koncesijskih naknada od 2 do 10 posto. Smatraju da takav raspon nije dovoljno precizan jer nisu jasno navedeni kriteriji prema kojima bi se jednom koncesionaru obračunavala niža, a drugom viša stopa. Upravo takve nejasnoće, ističu, treba ukloniti želi li se smanjiti prostor za koruptivne rizike.

Predlažu najmanje 15 posto i javnu licitaciju

Udruge su ranije predložile model prema kojem bi za energetske projekte bila propisana minimalna naknada od 15 posto, dok bi se konačan iznos određivao licitacijom na javnom natječaju.

Takav bi sustav, prema njihovu prijedlogu, postavio jednaka pravila za sve koncesionare i potaknuo transparentno nadmetanje. Smatraju da bi javna konkurencija smanjila mogućnost pogodovanja, privatnih dogovora, političkog utjecaja i eventualnih osobnih provizija.

Njihov zahtjev, naglašavaju, nije ograničen samo na povećanje postotka. Traže sustav koji bi prvenstveno štitio javni interes. Po njihovu stajalištu, ako područje postaje veliki prostor za energetske projekte, stanovnici koji ondje žive trebaju od toga imati stvarnu i dugoročnu korist.

Protive se modelu u kojem najveći dio dobiti ostaje investitorima, dok lokalnom stanovništvu ostaju vjetroturbine, dalekovodi, zauzet prostor, promijenjen krajolik i mali prihodi od koncesijskih naknada.

Najavljuju pravne postupke zbog isključivanja javnosti

Poseban dio njihove reakcije odnosi se na Aarhušku konvenciju. Bosna i Hercegovina ratificirala ju je 15. rujna 2008. godine, a ona je od tada dio pravnog sustava zemlje. Konvencija se temelji na pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša.

Noviji pregled provedbe Aarhuške konvencije u Bosni i Hercegovini upozorava da, unatoč zakonskim mehanizmima sudjelovanja građana, problemi i dalje postoje, a posebno se navodi nedostatno uključivanje javnosti kod dodjele koncesija i donošenja pojedinih propisa.

Udruge i građanske inicijative smatraju da su uredbe i drugi podzakonski akti tijekom donošenja trebali biti dostupni javnosti na uvid. Zbog toga najavljuju da će, u suradnji s Aarhus centrom u BiH, čije djelovanje prema njihovim navodima financira Europska unija, pokrenuti pravne procese protiv podzakonskih akata za koje tvrde da su usvojeni nezakonito.

Spor se odvija u trenutku kada je Vlada HBŽ-a već javno poručila da za nju završava daljnja polemika o koncesijama te ustvrdila da su se najglasniji protivnici koncesija politički angažirali. To priopćenje objavljeno je 20. kolovoza 2026., tri dana prije objave rezultata ankete.

Iza zahtjeva i najavljenih aktivnosti stoje KODD – Koalicija za Odgovornu Demokraciju i Dostojanstvo, NGG Zaštitimo izvore Mandeka, NGG Spasimo naš kraj, Aarhus centar u BiH, Centar za građansku suradnju Livno, Zbor građana mjesnih zajednica Brišnik, Prisoje, Grabovica, Kazaginac, Vinica, Eminovo Selo i Šujica, Mladi Buškog blata, Zavičajno društvo Zavelim, Lovačka sekcija Prisoje, Planinarsko društvo Prisoje, Udruga “Veliko Vrilo” Mesihovina, Udruga Mladi za Kupres i Udruga Attivo Kupres.