ZOVKO UPOZORAVA: BiH bi mogla ostati bez još 400 milijuna eura, otvorila i pitanje hrvatske izborne jedinice
U razgovoru za RTV Herceg-Bosne Željana Zovko otvorila je nekoliko pitanja koja bi mogla snažno obilježiti političke rasprave o budućnosti Bosne i Hercegovine. Zastupnica u Europskom parlamentu...
U razgovoru za RTV Herceg-Bosne Željana Zovko otvorila je nekoliko pitanja koja bi mogla snažno obilježiti političke rasprave o budućnosti Bosne i Hercegovine. Zastupnica u Europskom parlamentu govorila je o hrvatskoj izbornoj jedinici, izmjenama Izbornog zakona, budućnosti OHR-a, europskom novcu i lobiranju u Sjedinjenim Američkim Državama. Posebno je upozorila na mogućnost gubitka još oko 400 milijuna eura europskih sredstava.
Ključne točke
Hrvatski sabor već podržao zasebnu izbornu jedinicu
Rasprava o političkom položaju Hrvata u BiH dobila je dodatnu težinu nakon što je Hrvatski sabor 15. srpnja 2026. usvojio Rezoluciju o osnaživanju političkoga položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Za dokument su glasovala 83 zastupnika, jedan je bio protiv, a troje suzdržano. U Rezoluciji se među podržanim modelima izrijekom navodi i zasebna izborna jedinica za izbor hrvatskoga člana Predsjedništva BiH.
Zovko smatra da Rezolucija objedinjuje ono što je HDZ tijekom posljednjih deset godina radio na pitanju položaja Hrvata u BiH, u zemlji i na vanjskopolitičkom planu. Ocijenila je i da iza prava Hrvata u BiH te potrebe za što skorijim rješavanjem Izbornog zakona stoje Republika Hrvatska i zastupnici u Hrvatskom saboru.
“Dobila je veliku potporu. Mislim da je bespredmetno komentirati reakcije koje su, na moje veliko čuđenje, bile izuzetno neprimjerene”, rekla je Zovko za RTV Herceg-Bosne.
Hrvatska izborna jedinica bila bi najelegantnije rješenje
Govoreći o mogućem izbornom modelu, Zovko je ustvrdila da hrvatska izborna jedinica ne bi predstavljala neuobičajenu praksu u Europskoj uniji. Prema njezinu tumačenju, takav bi model jednom konstitutivnom narodu, odnosno kulturnoj ili jezičnoj skupini, omogućio da u punini izrazi svoju izbornu volju.
“Mi znamo da bi to bilo najelegantnije rješenje. Ja ovo govorim iz osobnog promišljanja, kao i šef izbornih povjerenstava kada sam nadgledala izbore u ime Europske unije po čitavom svijetu”, kazala je Zovko.
“Ta virtualna izborna jedinica jedini je način da bi se moglo spojiti to građansko i etničko i gdje bi se apsolutno moglo računati na to da će Hrvati moći ostvariti izbornu volju”, istaknula je.
Odbacila je tvrdnje da BiH kao takva ne može ući u Europsku uniju te da bi jedino rješenje bilo načelo “jedan čovjek, jedan glas”. Zovko federalizam vidi kao rješenje, a kao primjere drugačijeg uređenja navela je Njemačku, Belgiju i Južni Tirol, gdje su kulturni, jezični i regionalni identiteti uklopljeni u širi politički sustav.
“Centralizam nikada u Europi nije mogao funkcionirati”, zaključila je Zovko.
Upozorenje zbog europskog novca
Posebno se osvrnula na europska sredstva. Zovko strahuje da bi Bosna i Hercegovina mogla ostati bez još oko 400 milijuna eura zbog zakona koji nisu dobili potrebnu potporu. Europska komisija ranije je odobrila Reformsku agendu BiH, čime je otvorena mogućnost korištenja do 976,6 milijuna eura iz Instrumenta za reforme i rast. Isplata sredstava vezana je uz provedbu reformi i ispunjavanje propisanih uvjeta.
“Oni koji nisu digli ruku za to da ti zakoni prođu svojim su građanima ustvari odnijeli tih 400 milijuna eura dodatnih koji su trebali biti korišteni za infrastrukturu, za puteve, za rasvjetu, za škole, za sve ono što je trebalo pomoći mladim ljudima koji se danas žele vratiti iz Europske unije”, istaknula je.
Prema podacima Europske komisije, početna indikativna alokacija za BiH već je u srpnju 2025. smanjena za deset posto zbog kašnjenja s dostavom Reformske agende. Komisija sada za BiH navodi indikativni iznos od 976,6 milijuna eura.
OHR, SAD i lobiranje za položaj Hrvata
Zovko je govorila i o budućnosti Ureda visokog predstavnika. Smatra da je kompromis oko eventualnog novog imenovanja moguć, ali i da OHR bez Sjedinjenih Američkih Država ne može funkcionirati. Na pitanje treba li taj ured u konačnici zatvoriti odgovorila je potvrdno, uz uvjet prelaska Bosne i Hercegovine u takozvanu briselsku fazu.
“Ali da bi prešla, mora dokazati da je apsolutno zrela”, rekla je Zovko.
Dotaknula se i lobiranja Hrvata iz BiH u Sjedinjenim Američkim Državama. Kazala je da od dolaska u Europski parlament radi na približavanju njihovih stajališta i problema američkim političkim krugovima.
“Radim na tome da se nađe rješenje za mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini. To nije ništa loše”, rekla je Zovko.
Govoreći o Maxu Primorcu, navela je da je snažno vezan uz pronalazak mirnog rješenja jer potječe s ovih prostora te da na tome djeluje kroz Heritage fondaciju.


