SUŠA PRITIŠĆE POLJOPRIVREDNIKE, NAKNADE JOŠ NISU SIGURNE: Danas povučen važan potez u FBiH

Dugotrajna suša i ekstremno visoke temperature već su napravile velike probleme u poljoprivrednoj proizvodnji, a sve je više pitanja o tome mogu li proizvođači računati na naknadu štete. Odgovor zasad nije jednostavan jer isplata ovisi o službenom proglašenju prirodne nesreće, procjeni štete i financijskim mogućnostima nadležnih razina vlasti.

Prvi korak mora krenuti s lokalne razine

Prema informacijama Federalne uprave civilne zaštite koje je iznio federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić, ranije 20. kolovoza ni u jednoj lokalnoj zajednici u Federaciji BiH nije bilo na snazi stanje prirodne i druge nesreće.

To je važno jer se cijeli postupak za utvrđivanje posljedica i moguću naknadu ne pokreće automatski na razini Federacije. Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća sušu prepoznaje kao prirodnu nepogodu, a za procjenu šteta postoji i Uredba o jedinstvenoj metodologiji.

Hrnjić je objasnio da Vlada FBiH stanje nesreće proglašava na prijedlog Federalnog stožera civilne zaštite, ali da se stanje najprije prati i procjenjuje u općinama, gradovima i županijama.

“Da bi FSCZ procijenio potrebu proglašenja stanja PiDN, on prati stanje na županijama, a u županijama stanje prirodne nesreće proglašavaju županijske vlade na prijedlog županijskih stožera civilne zaštite. Analogno, županijski stožeri prate stanje u općinama/gradovima gdje stanje PiDN proglašavaju načelnici/gradonačelnici na prijedlog općinskih/gradskih stožera civilne zaštite”, naveo je Hrnjić.

Poljoprivrednici traže hitno proglašenje nepogode

Udruga poljoprivrednika Federacije BiH 14. kolovoza uputila je apel svim županijskim vladama da što prije proglase stanje elementarne nepogode. Kao razlog naveli su dugotrajno sušno razdoblje i ekstremno visoke temperature koje su izazvale velike probleme u poljoprivrednoj proizvodnji.

Zahtjev je upućen u trenutku kada proizvođači već upozoravaju na posljedice nepovoljnih vremenskih prilika i traže reakciju nadležnih tijela.

Danas stigao novi potez federalnog ministarstva

Situacija se tijekom 20. kolovoza dodatno razvila. Kemal Hrnjić sastao se u Sarajevu s privremeno postavljenim direktorom Federalne uprave civilne zaštite Aldinom Brašnjićem. Razgovarali su o procjeni i evidentiranju šteta u poljoprivredi te o potrebi učinkovitije koordinacije nadležnih institucija.

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva objavilo je da će istoga dana uputiti dopis Federalnoj upravi civilne zaštite i Federalnom stožeru civilne zaštite kako bi se razmotrio zahtjev za proglašenje elementarne nepogode na području Federacije BiH. To ne znači da je nepogoda već proglašena, nego da je pokrenuto razmatranje zahtjeva na federalnoj razini.

Kako se prikuplja novac za naknade

Za zaštitu od prirodnih nesreća postoji posebna naknada od 0,5 posto koja se obračunava na neto plaće zaposlenih u FBiH. Prikupljeni novac raspoređuje se između različitih razina vlasti. Općinama i gradovima pripada 60 posto, županijama 25 posto, a Federaciji BiH 15 posto.

Takav model financiranja i raspodjele posebne naknade propisan je za sustav zaštite i spašavanja, a sredstva su namjenska i koriste se u okviru zakonom određenih poslova.

Hrnjić je pojasnio i što se događa s novcem koji nije potrošen tijekom jedne godine:

“Ova se sredstva ne gase istekom kalendarske godine nego se akumuliraju sa sredstvima koja se prikupljaju u tijeku iduće godine. Općine koje proglase stanje prirodne nepogode, dužne su i formirati Povjerenstvo za procjenu šteta i u skladu sa svojim financijskim mogućnostima isplatiti nastale štete”, pojasnio je ministar, dodajući da je riječ o namjenskim sredstvima koja se isključivo mogu koristiti i trošiti samo u skladu s navedenim zakonom.

Za poljoprivrednike to znači da sama šteta na usjevima nije dovoljna za automatsku isplatu. Potrebni su službeni koraci nadležnih tijela, proglašenje odgovarajućeg stanja, formiranje povjerenstava i procjena nastale štete, nakon čega se naknade mogu isplaćivati u skladu s raspoloživim sredstvima i zakonskom procedurom.