BiH uvozi 80 posto hrane, a milijun hektara zemlje stoji neobrađeno: Proizvođači upozoravaju što slijedi

Dok domaći proizvođači zbrajaju posljedice skupe sjetve i suše, BiH uvozi žitarice, voće, povrće, mlijeko i meso. Milijun hektara zemlje pritom ostaje neobrađeno, a proizvođači upozoravaju na sve teži položaj domaće poljoprivrede.

Uvoz raste dok domaća roba ostaje bez prostora

Bosna i Hercegovina raspolaže zemljom, vodom i klimom pogodnom za razvoj poljoprivrede. Ipak, uvozi se čak 80 posto hrane, uključujući i proizvode koji se već proizvode u zemlji. Poticaji jesu potrebni, ali nisu dovoljni te je nužno više štititi i kupovati domaće.

Problem je posebno vidljiv kada domaća roba stigne na tržište u većim količinama.

”Paradajz je, recimo, stigao prije vremena i prije će i proći. Kad bude trebao za kuhanje, možda ga neće ni biti i bit će na cijeni, ali će zato oni da uvezu pa opet mi nećemo dobro proći”, kaže Mile Živanović, poljoprivredni proizvođač.

Podaci za 2025. pokazuju razmjere ovisnosti o uvozu. Uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosio je 5,322 milijarde KM, a izvoz 1,214 milijardi KM.

Milijun hektara zemlje bez proizvodnje

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo smatra da domaća proizvodnja može pokriti najveći dio potreba države.

”Mi smo sposobni proizvesti pa makar 80 – 90% potreba ove države, bar takvu zemlju imamo, vrijedne ljude, nezagađenu zemlju jer relativno to imamo, statistika to najbolje pokazuje. Sad imamo milijun hektara neobrađene zemlje”, rekao je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Neiskorišteni kapaciteti i propadanje domaće hrane mogu voditi prema odustajanju i gašenju proizvodnje.

”U Semberiji smo nekad imali 12 tisuća poljoprivrednih proizvođača, sad smo ispod tri tisuće. Na kraju kad se sve sumira, opet je nastradao poljoprivrednik, ali na kraju će nastradati potrošač”, smatra Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.

Skupa sjetva, suša i zbrajanje štete

Godina je za domaće poljoprivrednike teška. Sjetva je bila skupa, a suša je prije žetve uzela danak, pa se umjesto očekivanih prinosa sve više govori o šteti. Što je put proizvoda od polja do stola složeniji, veći je i pritisak na cijene.

Naknada štete nakon prirodnih nepogoda pokreće se s lokalne razine, a zatim može prijeći na više razine vlasti.

”Općine koje proglase stanje prirodne nepogode su dužne oformiti povjerenstvo za procjenu šteta i u skladu sa svojim financijskim mogućnostima isplatiti nastale štete. Pratit ćemo stanje u ovoj oblasti i ukoliko neke od općina/gradova proglase stanje, vjerujem da će isto razmatrati kantoni, a onda i Federacija BiH”, poručio je Kemal Hrnjić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH (NiP).

Za potpore 190 milijuna KM

Za poljoprivredu i ruralni razvoj u Federaciji BiH u 2026. osigurano je 190 milijuna KM, osam milijuna više nego prethodne godine. Za biljnu proizvodnju predviđeno je 25 milijuna KM, za animalnu 116,55 milijuna, a za strukturne mjere 47,3 milijuna KM.

Bićo upozorava da problem nije samo iznos, nego i vrijeme isplate.

”Sredstva jesu već operativna, problem je što se proračun kasno usvoji, pa onda dok se uradi program, pravilnik, sve su to procedure koje županije, Federacija, guraju do zadnjeg oni svoje rokove poštuju, 30 – 60 dana pa onda dođe vrijeme kad se poticaju počnu isplaćivati u nevrijeme”, dodaje Bićo.

Dekan Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta UNSA prof. Muhamed Brka ulaganje u domaću proizvodnju opisuje kao stratešku potrebu.

”Investiranje države u poljoprivrednu proizvodnju nije nikakav luksuz, to je strateška nužnost, to je ono što svaka država mora prepoznati jer hrana je temelj svakog društva. Kroz ulaganja u poljoprivrednu osiguravamo nova radna mjesta, osiguravamo da ruralne sredine ne budu zapuštene. Svaka marka koja je uložena u našeg domaćeg proizvođača ostaje u BiH, nije oporezivana negdje vani, hrani naše obitelji, čuva naša sela od izumiranja, pritom osiguravamo prehrambenu sigurnost”, istaknuo je prof. Muhamed Brka, dekan Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta UNSA.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović naglašava važnost zaštite domaće proizvodnje.

”Ako želite da zaštite domaću proizvodnju, ona mora biti subvencionirana onoliko koliko je razlika između toga što vi priznajete i onoga što je koštalo da se nešto proizvede, inače ćemo ostati bez proizvođača”, tvrdi ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Istodobno, neobrađene oranice i gašenje proizvodnje prate i pražnjenje ruralnih područja. Potencijal zemlje, vode i klime ostaje velik, ali rascjepkan sustav i loše upravljanje ograničavaju njegovo korištenje.