Kruge bi mogle donositi milijune bez ijedne turbine? Sve više glasova traži potpuno drukčiji plan za livanjski kraj
Na području gdje danas slobodno lutaju divlji konji krije se potencijal vrijedan milijune eura godišnje. Sve bez gradnje novih vjetroparkova i bez dodatnog uništavanja pašnjaka. Rasprava o budućnosti...
Na području gdje danas slobodno lutaju divlji konji krije se potencijal vrijedan milijune eura godišnje. Sve bez gradnje novih vjetroparkova i bez dodatnog uništavanja pašnjaka.
Rasprava o budućnosti područja Kruge iznad Livna posljednjih se dana intenzivno širi društvenim mrežama, posebno kroz Facebook inicijativu „Spasimo naš kraj“, gdje je objavljena analiza mogućeg gospodarskog potencijala tog prostora.
Ključne točke
- Na području gdje danas slobodno lutaju divlji konji krije se potencijal vrijedan milijune eura godišnje. Sve bez gradnje novih vjetroparkova i bez dodatnog uništavanja pašnjaka.
- Pašnjak vrijedan više od osam vjetroparkova
- Velik prostor za stočarstvo i zakup zemljišta
- Spor oko vjetroparkova ne jenjava
- Europski poticaji za pašnjake već danas dosežu stotine eura po hektaru
Riječ je o području od približno 8000 hektara, na kojem danas borave divlji konji, a koje dio javnosti vidi kao veliki neiskorišteni poljoprivredni potencijal.
Prema iznesenim procjenama, samo kroz europske poticaje za pašnjake, taj bi prostor jednog dana mogao donositi oko 2,4 milijuna eura godišnje, i to bez gradnje novih cesta, turbina i dodatne industrijalizacije prostora.
Pašnjak vrijedan više od osam vjetroparkova
U objavi Facebook inicijative „Spasimo naš kraj“ navodi se kako bi pašnjaci na Krugama mogli ostvarivati oko 300 eura po hektaru godišnje kroz europske potpore za stočarstvo i održavanje travnjaka nakon eventualnog ulaska Bosne i Hercegovine u Europsku uniju.
Uz procijenjenih 8000 hektara, ukupni godišnji prihod dosegao bi oko 2,4 milijuna eura.
“Ulaskom (ako ikad) BiH u EU taj pašnjak bi svake godine donosio od prilike 300 € po hektaru na ime poticaja iz EU proračuna. Znači da bi Kruzi, bez da se uništavaju putevima i turbinama mogli prihodovati oko 2,4 milijuna eura svake godine.”
Istodobno se uspoređuje prihod od vjetroelektrana u Hercegbosanskoj županiji. Prema iznesenim tvrdnjama, jedan prosječan vjetropark svim razinama proračuna godišnje donese oko 300.000 eura.
“Prosječan vjetropark u HBŽ svim proračunima (dakle političarima da imaju trošit) donese oko 300.000 € godišnje.”
Takvom usporedbom dolazi se do zaključka da bi vrijednost očuvanih pašnjaka mogla biti jednaka koristi od čak osam vjetroparkova.
Velik prostor za stočarstvo i zakup zemljišta
Na području Kruga već danas postoji velik otvoreni prostor pogodan za ispašu stoke. U objavi inicijative „Spasimo naš kraj“ navodi se kako ondje ima mjesta za tisuće krava i ovaca, a kao moguće rješenje spominje se davanje zemljišta u zakup ljudima koji već imaju blago ili žele razvijati stočarsku proizvodnju.
“Kad bi Vlada i Grad objektivno razmišljali u interesu našeg kraja, onda bi Kruge ponudili u zakup ljudima koji imaju blago ili privatnu zemlju i želju da se bave stočarstvom.”
U središtu cijele priče ostaju i livanjski divlji konji, koji su posljednjih godina postali jedna od najpoznatijih turističkih atrakcija tog kraja. Prema iznesenom stavu, konji bi u ovakvom modelu ostali zaštitni znak prostora, ali i dodatna turistička vrijednost.
“Konji bi bili samo ukras cijeloj priči.”
Spor oko vjetroparkova ne jenjava
Tema vjetroelektrana već godinama izaziva podjele u Hercegovini i jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Dok jedni upozoravaju na gospodarsku korist i proizvodnju obnovljive energije, drugi upozoravaju na dugoročne posljedice za prirodu i izvore vode.
U objavljenim tvrdnjama posebno se ističe zabrinutost zbog mogućeg uništavanja pašnjaka i ugrožavanja voda.
“Pri tom pašnjak bude uništen, površinske vode isto a podzemne se trajno ugroze.”
Kritičari širenja vjetroparkova smatraju kako bi očuvanje prirodnih travnjaka i razvoj stočarstva mogli donijeti dugoročniju korist lokalnom stanovništvu. Posebno naglašavaju važnost očuvanja prostora oko Livna, koji je poznat po velikim pašnjacima, stočarskoj tradiciji i jedinstvenom krškom krajoliku.
Europski poticaji za pašnjake već danas dosežu stotine eura po hektaru
Prema podacima europske poljoprivredne politike, potpore za pašnjake u državama članicama Europske unije mogu dosezati nekoliko stotina eura po hektaru, ovisno o modelu korištenja zemljišta, ekološkim mjerama i vrsti proizvodnje.
Na dostavljenim podacima navodi se da ukupni iznosi mogu ići od oko 200 do više od 400 eura po hektaru, kroz osnovna plaćanja, eko-sheme i dodatne potpore za ekološki uzgoj.
Upravo se na toj računici temelje procjene koje je objavila Facebook inicijativa „Spasimo naš kraj“, prema kojima bi ogromni pašnjaci na Krugama jednog dana mogli postati jedan od najvrjednijih resursa livanjskog kraja.resursa livanjskog kraja.


