Alarm u BiH: Mirovinski sustav sve bliže kolapsu, brojke zabrinule stručnjake’

Broj umirovljenika u Bosni i Hercegovini gotovo se izjednačio s brojem zaposlenih, a stručnjaci upozoravaju da bi bez ozbiljnih promjena sustav mogao postati golemi teret za entitetske proračune. Procjene za sljedeće godine izazvale su veliku zabrinutost.

Sve manje radnika, sve više umirovljenika i milijunske rupe u proračunu. Tako trenutačno izgleda stanje mirovinskog sustava u BiH, a ekonomisti i demografi upozoravaju da bi problemi mogli postati još ozbiljniji.

Prema procjenama, vlastima u oba entiteta već sada godišnje nedostaje više od 400 milijuna KM za isplatu mirovina. Situacija bi se dodatno mogla pogoršati do 2032. godine, kada bi izdvajanja za mirovine mogla dosegnuti čak milijardu i 600 milijuna KM.

Na jednog umirovljenika dolazi tek nešto više od jednog radnika

Demografi tvrde da sada na naplatu dolaze problemi na koje upozoravaju više od dvadeset godina. Riječ je prije svega o lošim demografskim trendovima, slabijem natalitetu i odlasku stanovništva.

Trenutačno u BiH na jednog umirovljenika dolazi 1,2 radnika, dok je prosjek u Europskoj uniji znatno povoljniji i iznosi 1:1,8.

Da bi se dosegao europski prosjek, bilo bi potrebno zaposliti nekoliko stotina tisuća novih radnika. Problem je, upozoravaju stručnjaci, što BiH više nema dovoljno raspoložive radne snage.

Posebno zabrinjava stanje u Federaciji BiH, gdje se broj zaposlenih gotovo izjednačio s brojem korisnika mirovina. Podaci Federalnog zavoda za MIO pokazuju da je omjer trenutno 1,19 radnika na jednog umirovljenika.

‘Zlatno pravilo je četiri naprema jedan’

Ekonomski stručnjak i federalni zastupnik Admir Čavalić upozorio je da je trend izrazito negativan.

“Kada se formirao Bismarckov mirovinski fond, u Njemačkoj je bilo osam radnika na jednog umirovljenika, a zlatno pravilo je četiri naprema jedan. Mi smo na 1,19 naprema jedan”, rekao je Čavalić.

Iz Federalnog zavoda za MIO navode da je prosječan broj osiguranika tijekom 2025. godine iznosio 544.730, dok je broj korisnika mirovina bio 459.578.

Glasnogovornik Zavoda Tomislav Kvesić izjavio je:

“Iako bi s aspekta održivosti sustava svakako bilo poželjnije da je omjer osiguranika i umirovljenika povoljniji, napominjemo da se navedeni omjer kreće na približno istoj razini već posljednjih 10 godina”.

Nove formule donijele niže iznose mirovina

Zbog lošeg omjera zaposlenih i umirovljenika sve više pažnje izazivaju i nove izmjene Zakona o MIO u Federaciji BiH.

Posebno se spominje članak 81., koji definira način izračuna najniže mirovine. Posljednje izmjene promijenile su način obračuna pa iznos sada ovisi o duljini radnog staža.

Ranije je osoba sa 15 godina staža i navršenih 65 godina života mogla ostvariti najnižu mirovinu od 666,72 KM. Nakon izmjena pojedini izračuni pokazuju znatno niže iznose.

Prema novom modelu, osoba s 15 godina staža mogla bi imati mirovinu od oko 434 KM, ali samo ako je tijekom cijelog radnog vijeka imala plaću u visini prosječne plaće u Federaciji BiH.

Izračuni pokazuju koliko bi mirovine mogle pasti

Iz Federalnog zavoda za MIO naveli su da su u praksi jednaka primanja tijekom cijelog radnog vijeka vrlo rijetka, zbog čega su takvi primjeri uglavnom teorijski.

U pojašnjenju su naveli:

“Ipak, ako bismo zamislili tri scenarija u kojima osiguranici ostvaruju radni staž od 15, 20, odnosno 25 godina, uz plaću koja je u svakoj godini iznosila polovinu prosječne plaće, sva tri osiguranika bi, prema važećem načinu obračuna, ostvarila mirovinu nižu od najniže mirovine propisane člankom 81. Zakona o MIO, pod uvjetom da su ispunjeni i drugi zakonom propisani uvjeti”.

Prema aktualnim izračunima, mirovine bi u tim slučajevima iznosile:

• 15 godina staža: 197,55 KM
• 20 godina staža: 263,40 KM
• 25 godina staža: 329,25 KM

Ako bi iste osobe ostvarile pravo na najnižu mirovinu prema novim pravilima, iznosi bi bili:

• 15 godina staža: 434,62 KM
• 20 godina staža: 470,83 KM
• 25 godina staža: 507,05 KM

Stručnjaci upozoravaju da bi bez ozbiljnijih gospodarskih i demografskih promjena pritisak na mirovinski sustav u sljedećim godinama mogao dodatno rasti.