SVJESNO UNIŠTAVANJE KULTURNE BAŠTINE: Mještani upozoravaju na nestanak vrijednog arheološkog lokaliteta kod Livna

Mještani ogorčeni zbog sudbine Cerine gradine

Na području planirane vjetroelektrane Čadilj otvorilo se pitanje koje je izazvalo burne reakcije dijela javnosti i mještana. U središtu prijepora našla se Cerina gradina, lokalitet koji se smatra vrijednom kulturnom i povijesnom baštinom, a za koji se tvrdi da je prepušten uništenju unatoč dostupnoj planskoj dokumentaciji.

Prema navodima objavljenima u javnosti, županijske vlasti, Grad Livno i Općina Glamoč imali su priliku pregledati i analizirati dokumentaciju vezanu uz projekt vjetroelektrane Čadilj. Posebno se naglašava kako je, unatoč tome, izostala reakcija na planove koji uključuju zahvate na prostoru Cerine gradine.

„Činjenica da su svi ignorirali plansko uništenje Cerine gradine, vrijedne kulturne baštine je poražavajuća.“

Gradina stara stoljećima

Cerina gradina opisuje se kao brončanodobna i željeznodobna delmatska gradina. Povijesni značaj lokaliteta povezuje se s njegovim položajem između više važnih područja.

Navodi se kako je gradina služila kao vizualna veza i komunikacija između Glamočkog, Livanjskog i Duvanjskog polja. Osim obrambene i komunikacijske uloge, ističe se i njezin strateški položaj uz drevne putove.

„Gradina je značajna i po tome što je bila dosta dugo naseljena a kontrolira je put koji je vodio iz Glamočkog polja na Kruge.“

Arheološki nalazi na ovom prostoru upućuju na dug kontinuitet života. U objavljenim navodima spominje se kako su arheolozi na Cerinoj gradini prepoznali i ostatke refugija iz kasne antike.

„U kasnoj antici na Cerinoj gradini arheolozi prepoznaju ostatke refugija što nam govori da je kontinuitet ljudske okupacije jako dug.“

Legenda o kraljici Katarini i skrivenom blagu

Uz povijesni značaj lokaliteta vežu se i priče koje se desetljećima prenose među stanovnicima toga kraja. Posebno mjesto zauzima legenda o kraljici Katarini.

Prema predaji koju, kako se navodi, poznaju mještani sela Dragnjić, drevnim putem uz Cerinu gradinu kraljica Katarina navodno je bježala pred Osmanlijama. Tijekom bijega, prema toj priči, odlučila je sakriti blago kako bi si olakšala put.

„Prema legendi koju znaju mještani sela Dragnjić, tim drevnim putem je kraljica Katarina bježala pred Turcima.“

U istoj predaji spominje se i nastanak naziva područja Blagodije.

„Obzirom da su joj bili za petama odlučila je negdje uz vijugavi put sakriti blago kako bi olakšala bijeg. Zbog toga se područje oko gradine zove Blagodije.“

Navodi se i drugo tumačenje imena toga prostora, povezano s bogatim pašnjacima i stočarstvom koje je obilježilo taj kraj.

Kritike institucijama i poziv na zaštitu područja

Posebno oštre reakcije izazvao je odnos institucija prema lokalitetu. U objavljenim tvrdnjama navodi se kako je umjesto zaštite i istraživanja dopušteno uništavanje vrijednog prostora.

„Umjesto da organiziraju arheološko istraživanje i iskoriste kulturno bogatstvo koje su nam preci ostavili naše institucije su jednostavno blagoslovile uništenje gradine.“

Kritike se pritom ne odnose samo na Cerinu gradinu, nego i na šire područje Blagodija i Kruga.

„U ostalom kao i cijelih Blagodija i Kruga.“

Na kraju se upućuje i poruka o potrebi zaštite prostora i baštine.

„Zato mi moramo spasiti naš kraj, prije svega od nas samih.“

Pitanje zaštite arheoloških lokaliteta posljednjih godina sve češće dolazi u fokus javnosti u Bosni i Hercegovini, osobito kada se infrastrukturni i energetski projekti planiraju na područjima za koja postoje tvrdnje o kulturno-povijesnoj vrijednosti. Stručnjaci iz područja arheologije ranije su više puta upozoravali da su brojne gradine na prostoru Dinarida nedovoljno istražene i slabo zaštićene, iako predstavljaju važan dio nasljeđa prapovijesnih zajednica.