Upozorenja iz financijskog sektora sve ozbiljnija
Najnoviji ekonomski pokazatelji upućuju na sve izraženiji pritisak na cijene u Bosni i Hercegovini, pri čemu ključnu ulogu ima kontinuirani rast energenata. Iako se promjene na tržištu goriva na prvi pogled čine kao izolirani problem, njihovi učinci prelijevaju se na gotovo sve segmente gospodarstva.
Ključne točke
Prema procjenama monetarnih vlasti, situacija bi se mogla dodatno pogoršati već u narednim mjesecima. “I s ovom, trenutačnom procjenom inflacije postoji značajan rizik revizije naviše već u idućem krugu zbog povećanih geopolitičkih rizika”, upozorili su iz Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Istodobno, procjene pokazuju kako bi ukupna inflacija u drugom tromjesečju mogla dosegnuti razinu od 3,9 posto, ponajviše zbog rasta cijena energenata i njihovog utjecaja na druge proizvode i usluge.
Lančana reakcija u gospodarstvu
Povećanje cijena energenata ne djeluje izolirano. Naprotiv, ono pokreće domino-efekt koji zahvaća različite sektore, a posebno trgovinu i opskrbne lance. Bosna i Hercegovina pritom je dodatno ranjiva jer značajan dio hrane dolazi iz uvoza.
Domaća proizvodnja također je pod pritiskom. Poljoprivrednici se već suočavaju s ograničenim poticajima, a novi rast troškova – uključujući skuplje gorivo i mineralna gnojiva, čija je dostupnost također upitna – dodatno otežava situaciju. Proljetna sjetva, kao ključna faza u poljoprivrednom ciklusu, među prvima osjeća posljedice, a njezin učinak kasnije se prenosi na cijene hrane i drugih proizvoda.
Standard građana pod sve većim pritiskom
Rast troškova života najviše pogađa građane, čiji je životni standard već sada značajno ispod europskog prosjeka. Procjenjuje se da doseže tek oko 40 posto razine Europske unije.
Podaci o potrošačkoj košarici dodatno ilustriraju razmjere problema. Za veljaču 2026. godine ona je iznosila 3300,70 KM, dok je prosječna plaća u Federaciji BiH za prosinac 2025. bila 1664 KM. Minimalna plaća, određena odlukom entitetske vlade, iznosi 1027 KM.
To znači da prosječna plaća pokriva tek 50,42 posto osnovnih mjesečnih troškova, dok minimalna pokriva svega 31,12 posto. Najveći dio potrošačke košarice odnosi se na prehranu, koja je ujedno i najosjetljivija na inflacijske promjene, što dodatno pogoršava situaciju.
Krediti kao izlaz za sve veći broj kućanstava
Suočeni s rastućim troškovima, mnogi građani pribjegavaju zaduživanju kako bi održali osnovni životni standard. Najnoviji podaci pokazuju značajan rast kreditnog opterećenja.
U razdoblju od godinu dana građani Bosne i Hercegovine povećali su zaduženost za 1,59 milijardi konvertibilnih maraka. Ukupan dug stanovništva krajem siječnja dosegnuo je 14 milijardi i 508,8 milijuna KM.
Struktura zaduženja jasno pokazuje trend – najveći dio otpada na potrošačke nenamjenske kredite, koji iznose čak 10 milijardi i 237 milijuna maraka. Ovaj podatak ukazuje na to da građani sve češće kredite koriste za pokrivanje svakodnevnih troškova, a ne za investicije ili dugoročnu imovinu.
Energetski šok kao okidač šire krize
Promjene na energetskom tržištu sve se jasnije nameću kao ključni faktor koji oblikuje gospodarsku sliku zemlje. Rast cijena goriva, posebno dizela, u posljednjih mjesec dana dodatno potvrđuje taj trend.
Takva kretanja ne utječu samo na prijevoz ili industriju, već imaju dalekosežne posljedice koje se očituju u rastu cijena robe široke potrošnje, logističkim troškovima i ukupnoj inflaciji.
U kombinaciji s globalnim nesigurnostima i geopolitičkim napetostima, ekonomski izgledi ostaju neizvjesni, a pritisci na kućne budžete nastavljaju rasti.
