SCHMIDT UPOZORIO NA NOVU KRIZU: Dodik bi 2027. mogao ponovno pokušati podijeliti BiH, a EU mora biti spremna

Nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt pohvalio je nove mjere protiv izbornih nepravilnosti, ali nije skrivao zabrinutost zbog političkih podjela. Posebno je upozorio na moguće poteze Milorada Dodika tijekom 2027. godine i potrebu odlučnog odgovora Europske unije.

Novi način glasovanja nije uklonio političke podjele

Na općim izborima održanima 4. listopada u Bosni i Hercegovini prvi su put na razini cijele zemlje primijenjeni biometrijska identifikacija birača, skeniranje glasačkih listića i brži elektronički prijenos rezultata. Christian Schmidt, bivši visoki predstavnik, ocijenio je da su promjene izbornog sustava važan pomak, iako nisu riješile političke sukobe.

Svoju ocjenu iznio je u razgovoru za njemački Deutschlandfunk, objavljenom 5. listopada, neposredno nakon izbora. Rezultate je opisao riječima “ograničeno dobre vijesti”, istaknuvši da Bosna i Hercegovina i dalje ima teškoće na putu prema Europskoj uniji.

“Osnovne konfliktne linije u Bosni i Hercegovini ostaju. One strukturalno i sustavno otežavaju, a dijelom i onemogućavaju put prema europskim integracijama”, rekao je.

O provedenim reformama govorio je znatno pozitivnije, posebno zbog provjere identiteta birača.

“Dobra vijest je da se pravi novi početak. Izborne reforme koje se povezuju s mojim imenom dale su rezultate. Svaki birač morao se identificirati otiskom prsta i nitko nije mogao glasati više puta samo zato što je ‘prijatelj nečijeg prijatelja’. To ne rješava sve probleme, ali stvara veće povjerenje građana da će se njihov glas čuti i prebrojati onako kako su glasali”, rekao je Schmidt.

Međunarodni izborni promatrači nakon glasovanja također su potvrdili da su nove tehnologije prvi put korištene diljem BiH, ali su upozorili na kašnjenja i organizacijske poteškoće koje su ograničile transparentnost njihove primjene. Istodobno su ocijenili da je izborno natjecanje bilo stvarno, u političkom okruženju obilježenom dubokim podjelama.

Oporba nije ponudila drukčiji politički smjer

Posebno nezadovoljstvo Schmidt je iskazao stanjem u Republici Srpskoj. Prema njegovoj ocjeni, politički protivnici Milorada Dodika nisu uspjeli biračima predstaviti uvjerljivo drukčiji pristup.

“Moramo, nažalost, konstatirati da opozicija, posebno sa svojim vodećim kandidatom Draškom Stanivukovićem, gradonačelnikom Banje Luke, nije uspjela ponuditi stvarnu alternativu”, kazao je.

Pritom je kritizirao način na koji se dio političara odnosi prema ratnoj prošlosti. Kao primjer spomenuo je obilježavanja posvećena Ratku Mladiću i ponašanje Draška Stanivukovića.

“Kada su se na državnoj razini u Srbiji i u Republici Srpskoj održavale sramotne proslave u čast ratnog zločinca Ratka Mladića, Stanivuković je na isti način odao počast i ‘pao na koljena’ pred zločincima iz prošlosti. Ne možete Dodika prestići tako što ćete pokušati biti ‘bolji nacionalist’. Morate ponuditi alternativu, jer, kako se to u politici kaže, birači na kraju uvijek izaberu original”, rekao je Schmidt.

Dodik na izborima nije mogao biti kandidat, ali je njegov politički utjecaj ostao snažan, a stranka koju predvodi nastavila je imati važnu ulogu u Republici Srpskoj.

Dodikovi odnosi s Putinom i američkom administracijom

Schmidt se osvrnuo i na Dodikove veze s međunarodnim političkim akterima. Govorio je o odnosu s Vladimirom Putinom i o promjeni Dodikova položaja nakon što su mu Sjedinjene Američke Države ukinule sankcije.

“On je ‘politička životinja’ prve garniture. Nije mu teško ništa napraviti. Prema vlastitim tvrdnjama, sjedio je Vladimiru Putinu u krilu sigurno 30 puta. S druge strane, zahvaljuje američkoj administraciji što ga je ‘oživjela iz političke smrti’ nakon ukidanja sankcija”, rekao je.

Takav stil djelovanja nazvao je “balkanskim proizvodom”. Uz političke veze, iznio je i ozbiljne optužbe o funkcioniranju vlasti u Republici Srpskoj.

“Sustav u Republici Srpskoj u sebi nosi i značajan element korupcije i kriminaliteta. To je splet okolnosti u relativno maloj zemlji gdje takvi plodovi mogu uspijevati”, kazao je.

Washington, Dayton i lobiranje oko plinovoda

Unatoč promjeni tona američke politike, Schmidt smatra da Washington nije odustao od Daytona niti da ga treba promatrati kao novu prijetnju stabilnosti Balkana.

“SAD ostaje pri Daytonskom sporazumu, a Dayton je teritorijalni integritet BiH postavio kao temelj svega. Dodik to napada”, rekao je.

Dodao je kako u američkom Kongresu i dalje postoji snažna potpora Daytonskom sporazumu među predstavnicima obiju stranaka. Sporazum iz 1995. godine temelj je poslijeratnog ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine.

Schmidt je dužnost visokog predstavnika obnašao od 2021. do kraja lipnja 2026. godine. Osvrćući se na posljednje razdoblje mandata, opisao je pritiske i političko lobiranje povezano s Dodikovim suradnicima, ali i prijepore o plinovodu.

“Postojao je snažan lobistički rad stranaka oko Dodika. Ustavni sud u Sarajevu nedavno je odlučio da su plaćanja lobistima iz proračuna RS-a bila nezakonita. Bilo je tu intenzivnih rasprava o plinovodu i njegovu pravnom okviru”, rekao je.

Govoreći o široj regiji, naglasio je da će na njezinu stabilnost utjecati i izbori u Srbiji te politički smjer koji će ta država odabrati.

Najozbiljnije upozorenje odnosi se na 2027. godinu

Na pitanje je li Bosna i Hercegovina nakon izbora bliže raspadu, Schmidt je pozornost usmjerio na moguće Dodikove poteze iduće godine. Smatra da Europska unija već sada mora razmotriti načine reagiranja ako dođe do novih pokušaja podjele zemlje.

“Bojim se da ćemo u idućoj godini imati Dodikove pokušaje cijepanja i podjele zemlje. Zato već sada tražim alate Europske unije i način na koji će se reagirati. Tu će doći do odlučujućeg okršaja. Tada se mora reagirati jasno, oštro i nedvosmisleno. To tako ne može”, poručio je.

Riječ je o Schmidtovoj procjeni mogućeg razvoja događaja, a ne o najavi već donesene odluke ili potvrđenog plana. Njegova je poruka usmjerena na potrebu pripreme europskog odgovora.

Na završetku razgovora bivši visoki predstavnik istaknuo je ulogu mlađih političara i civilnog društva u budućem vođenju zemlje.

“Nadam se da će upravljanje i politiku u BiH konačno preuzeti mlađi ljudi. Angažman civilnog društva u ovom je trenutku hitno potreban”, zaključio je Schmidt.