IZETBEGOVIĆ: „Ne može jedan glas hrvatski vrijediti kao 10 ili 11 bošnjačkih glasova“

Bakir Izetbegović ponovno je otvorio jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini. Govoreći o ranijim pregovorima o izmjenama izbornog sustava, predsjednik SDA ustvrdio je da nije mogao prihvatiti rješenja za koja smatra da bi hrvatskom glasu dala višestruko veću težinu. No njegova formulacija o odnosu „jedan prema deset ili jedanaest“ politička je ocjena, a ne doslovni opis sadašnjeg Izbornog zakona BiH.

Izborni zakon ne poznaje formulu „jedan prema deset“

Prema važećim pravilima, iz Federacije BiH izravno se biraju jedan bošnjački i jedan hrvatski član Predsjedništva BiH. Svaki birač registriran u Federaciji može glasati za bošnjačkog ili hrvatskog kandidata, ali ne za oba. Pobjednik je kandidat koji unutar svoje skupine osvoji najveći broj glasova.

Upravo je takav sustav godinama u središtu političkog prijepora. Izetbegović je, međutim, problem predstavio kroz odnos vrijednosti hrvatskog i bošnjačkog glasa.

„Ne može jedan glas hrvatski vrijediti kao 10 ili 11 bošnjačkih glasova. Ja to ne mogu prihvatiti“, naglasio je.

Takva tvrdnja ne predstavlja zakonsku formulu prema kojoj se glasovi množe ili različito vrednuju. Ona je Izetbegovićeva politička interpretacija modela o kojima se pregovaralo.

Istodobno, važeća pravila dopuštaju svakom biraču u Federaciji da odluči hoće li glasovati za hrvatskog ili bošnjačkog člana Predsjedništva, neovisno o nacionalnoj pripadnosti birača. To je važan dio problema koji se ne može svesti samo na Izetbegovićevu usporedbu vrijednosti pojedinačnog glasa.

Ustav BiH propisuje da Predsjedništvo čine jedan Bošnjak i jedan Hrvat izravno izabrani s područja Federacije te jedan Srbin iz Republike Srpske. U ranijoj praksi Ustavnog suda naglašeno je i da članovi Predsjedništva ne predstavljaju isključivo jedan konstitutivni narod, nego građane iz izborne jedinice iz koje su izabrani.

Čoviću pripisuje traženje dodatnih jamstava

Izetbegović je u emisiji „Stav“ opisao i dio ranijih pregovora s Draganom Čovićem. Kazao je da mu je bilo jasno stavljeno do znanja kako su potrebni određeni ustupci radi stabiliziranja odnosa s Hrvatima.

Prema njegovim riječima, bio je spreman razgovarati, ali samo ako bi se istodobno rješavala pitanja koja frustriraju Bošnjake.

Ustvrdio je da su prijedlozi s vremenom sve više išli prema zahtjevima Andreja Plenkovića i Dragana Čovića te da je u jednom trenutku odlučio prekinuti takav smjer razgovora.

Govorio je i o modelu za koji tvrdi da bi SDA, unatoč izbornoj pobjedi, u svakom kantonu donio „nula glasova“, dok bi HDZ prošao. Dodao je da Čović nije prihvatio ni takvu ponudu.

„Čak i takav model je bio ponuđen i Čović ga nije prihvatio, bilo mu malo. Tražio je još dodatne garancije.“

Izetbegović je potom otišao korak dalje i doveo u pitanje motive predsjednika HDZ-a BiH.

„Tako da se čovjek u jednom momentu upita je li Draganu Čoviću bitnije da zadrži ovaj mehanizam da su Hrvati svi ugroženi i da ih sve okupi s tim argumentima ili mu je zaista cilj da riješi pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva.“

Riječ je o Izetbegovićevoj političkoj procjeni Čovićevih motiva, a ne o činjenici koju je potkrijepio dokazima u iznesenom dijelu razgovora.

Spomenuo je i Konakovića i Radončića, ali nije želio detaljnije govoriti o njihovim stavovima. Ustvrdio je da je najveći pritisak tijekom pregovora bio usmjeren upravo prema njemu i SDA.

Kandidaturu ponovno opravdava vlastitim rezultatima

Predsjednik SDA govorio je i o svojoj kandidaturi za člana Predsjedništva BiH. Kazao je da odluku nije donio sam, nego ju je prepustio stranačkim strukturama.

Naveo je da je predlagao i druge osobe koje bi mogle biti kandidati, među kojima je spomenuo Denisa Zvizdića, ali da se rasprava unutar SDA na kraju ponovno vratila na njegovo ime.

Kao argumente u prilog vlastitoj kandidaturi naveo je iskustvo i rezultate iz razdoblja kada je bio član Predsjedništva BiH. Spomenuo je odnose s NATO-om, europski put, prilagodbu SSP-a, koordinacijski mehanizam, pitanje državljanstava i međunarodne kontakte.

„Ja sam čovjek koji zaista radi i od koga izađe rezultat, da nešto ostane iza nas.“

To je, međutim, Izetbegovićeva ocjena vlastitog političkog učinka kojom je svoje prethodne mandate predstavio kao argument za novu kandidaturu.

Tvrdi da je SAD napravio „obrat za 180 stupnjeva“

Izetbegović je posebno govorio o odnosima SDA i američke diplomacije. Ustvrdio je da negativan odnos prema SDA nakon prethodnih izbora nije predstavljao stav cijele međunarodne zajednice, nego ga je posebno povezao s tadašnjim američkim veleposlanikom Murphyjem.

Sada tvrdi da je došlo do velikog zaokreta i odnos je opisao kao „obrat za 180 stupnjeva“.

Kazao je da su se susreti s američkim predstavnicima ponovno intenzivirali te iznio svoje viđenje prema kojem su američki diplomati dobili instrukcije da smire odnose sa svim važnim političkim akterima na Balkanu.

Takvu tvrdnju predstavio je kao vlastito tumačenje promjene odnosa, a ne kroz javno objavljenu američku instrukciju.

Istodobno je oštro napao aktualnu vlast i Trojku. Ustvrdio je da nema jasnog lidera i da je neefikasna. Kritizirao je i kadrovska imenovanja, a kao primjer naveo prugu u Jablanici koja je, prema njegovim riječima, 40 dana čekala rješavanje problema.

„Jednostavno s njima hajra nema. S Trojkom se ne može naprijed“, rekao je Izetbegović.

Želi zadržati snažan OHR, Dodika naziva većim zlom

Izetbegović se usprotivio mogućnosti gašenja Ureda visokog predstavnika. Smatra da politički sustav nastao Daytonskim mirovnim sporazumom omogućuje ozbiljne blokade te da zbog toga mora postojati međunarodni autoritet koji može intervenirati.

Prema njegovoj procjeni, uklanjanje takvog mehanizma moglo bi u samo nekoliko mjeseci dovesti do ozbiljne političke blokade u Bosni i Hercegovini.

„Treba nam visoki predstavnik s punim ovlastima, s punim autoritetom i sa zamjenikom, ne samo zamjenik.“

Govoreći o ranijim visokim predstavnicima, rekao je da njihova stvarna mogućnost djelovanja u velikoj mjeri ovisi o međunarodnoj političkoj potpori koju imaju.

Komentirao je i položaj Milorada Dodika. Kazao je da će njegova buduća politička snaga ovisiti o međunarodnim uporištima na koja se oslanja, ali ponajviše o biračima u RS-u.

Za opoziciju u tom entitetu kazao je da je smatra „manjim zlom od Dodika“, dok je Dodika opisao kao političara koji se, prema njegovu mišljenju, tijekom godina pretvorio u rigidnog nacionalista.

Kao odgovor na političke izazove naveo je jačanje države i gospodarstva, bržu izgradnju infrastrukture te smanjivanje sukoba unutar onoga što naziva probosanskim blokom.

Promjene priznaje isključivo kroz izbore

Unatoč oštroj političkoj retorici, Izetbegović je naglasio da se vlast treba mijenjati isključivo na izborima.

„Treba izaći na izbore i olovkom promijeniti stvarnosnu sliku u Bosni i Hercegovini. Nikakvim drugim sredstvima. Olovkom!“

Na pitanje o mogućoj budućoj suradnji SDA s drugim strankama koje se deklariraju kao probosanske kazao je da je SDA otvorena za suradnju sa svima koji interes Bosne i Hercegovine stavljaju na prvo mjesto.

Građanima je na kraju poručio da ne gube nadu, čuvaju mir, jačaju institucije te odgovorno biraju.

„Važno je da ostanemo jedinstveni, da čuvamo mir, da jačamo naše institucije i da na predstojećim izborima mudro i odgovorno izaberemo one koji imaju i snagu i iskustvo i znanje da vode ovu zemlju naprijed.“