Suša na Kruzima zabrinula javnost, ali stanje nije alarmantno: Vode ima, stiglo već 15 cisterni

Fotografije isušenih lokvi i uginulog ždrjebeta posljednjih su dana izazvale zabrinutost zbog livanjskih divljih konja. Ipak, stanje na visoravni Kruzi trenutačno se opisuje kao stabilno. Vode u pojilištima ima, lokve su na približno 20 do 30 posto kapaciteta, a tijekom sušnog razdoblja na teren je već dopremljeno ukupno 15 cisterni.

Fotografije potaknule zabrinutost

Dio uznemirenosti nastao je nakon što su se u medijima i na društvenim mrežama pojavile fotografije predstavljene kao prikaz sadašnjeg stanja na Kruzima. Dado Lašto iz Planinarskog društva Cincar, koji redovito obilazi visoravan, navodi da situacija trenutačno nije alarmantna.

Prema njegovim riječima, postojeće lokve nisu pune, ali nisu ni presušile. Uz prirodna pojilišta, životinjama se tijekom suše prema potrebi dopremaju dodatne količine vode.

„Obišao sam nekoliko lokvi koje se koriste za napajanje. Vode ima, lokve nisu pune, ali nisu ni potpuno prazne. Trenutačno su na nekih 20 do 30 posto kapaciteta što je još uvijek zadovoljavajuće za potrebe konja, ali i druge stoke koja boravi na Kruzima“, kazao je Lašto.

Ako se pokaže potrebnim, u osiguravanje vode spremna su se uključiti i dobrovoljna vatrogasna društva. Lašto, međutim, procjenjuje da trenutačno nema potrebe za hitnom intervencijom ni izvanrednom dopremom vode cisternama. Podsjetio je i da divlji konji na ovom području obitavaju oko pola stoljeća te da su tijekom tog razdoblja prolazili kroz druga sušna razdoblja.

Stiglo 15 cisterni vode

Da se dodatna voda ipak redovito osigurava, potvrdio je i Haris Burza iz agencije Dinaris Quad Adventure, koja organizira turističke obilaske livanjskih divljih konja. Samo u srijedu na Kruge su dopremljene dvije cisterne, dok je tijekom aktualnog sušnog razdoblja osigurano ukupno 15 cisterni vode.

Burza navodi da vode u postojećim pojilištima još ima, ali u manjim količinama. Zbog toga turistički djelatnici organiziraju dodatnu dopremu kako bi se održala raspoloživa količina vode za životinje.

Posebnu pozornost privukla je fotografija uginulog ždrjebeta, koja je u dijelu javnosti predstavljena kao posljedica sadašnje suše i nedostatka vode. Prema Burzinim navodima, fotografija nije nastala ove godine, a uginuće ždrjebeta nije bilo povezano s nestašicom vode.

I Lašto upozorava da objavljene fotografije koje su izazvale zabrinutost ne prikazuju trenutačno stanje. Turistička zajednica Grada Livna također navodi da su fotografije korištene kao prikaz aktualne situacije nastale prije dvije godine, dok su lokve prema informacijama kojima raspolažu sada na oko 30 posto kapaciteta.

Pojilišta žele urediti dugoročno

Lašto smatra da bi razdoblje nižeg vodostaja trebalo iskoristiti za čišćenje i uređenje postojećih lokvi i pojilišta.

„Kada su lokve već djelomično prazne, trebalo bi ih očistiti i urediti kako bi idućih godina mogle zadržavati veće količine vode. Tako ne bismo svaki put morali ovisiti o cisternama ili čekati kišu“, kazao je.

Predstavnici PD Cincar u redovitom su kontaktu s Gradom Livnom, Turističkom zajednicom, turističkim agencijama i dobrovoljnim vatrogasnim društvima. Stanje na Kruzima prati se svakih nekoliko dana.

Problem nije samo voda

Iz Turističke zajednice Grada Livna upozoravaju da voda predstavlja samo dio šireg pitanja upravljanja visoravni.

„Već godinu dana apeliramo na sve moguće načine da se problemi vezani uz naplatu turističkih prihoda što hitnije riješe, no bezuspješno. Situacija na visoravni Kruzi samo je mali dio nefunkcionalnosti sustava koji Turistička zajednica Grada Livna sama ne može riješiti“, naveli su.

Za sustavno rješavanje problema, smatraju u Turističkoj zajednici, potrebno je uključivanje Grada Livna i Vlade Hercegbosanske županije. Nadležnim službama već su se obraćali dopisima te ponudili svoje kapacitete za pronalaženje rješenja.

Zaštita Kruga već u službenoj proceduri

Pitanje upravljanja Kruzima dodatno je dobilo na važnosti zbog budućeg statusa tog prostora. Grad Livno pokrenuo je postupak zaštite Krug planine, dok su prostorno-planskom dokumentacijom na području Kruga predviđeni projekti vjetroelektrana. Grad se protivi izgradnji vjetroparkova na tom području.

Službeni proces zaštite u međuvremenu je nastavljen. U Livnu je 15. srpnja 2026. održana prva od dvije radionice u okviru izrade stručnog obrazloženja za proglašenje Krug planine zaštićenim područjem. Projekt je vrijedan 80.000 KM, a 70.000 KM osigurano je sredstvima Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Divlji konji na Kruzima desetljećima su među najprepoznatljivijim simbolima livanjskog kraja i važan su dio lokalne turističke ponude. Upravo zbog toga stanje vode, uređenje pojilišta i budući model upravljanja visoravni ostaju teme koje prate lokalne institucije, turistički djelatnici i udruge.