VELIKI ZAOKRET ZA BiH: Europa i Amerika sve bliže dogovoru o kraju OHR-a

Smjena na čelu OHR-a otvorila je novu raspravu o kraju međunarodne uprave u BiH. Kaja Kallas zagovara ograničen mandat, a analitičari spominju razdoblje od dvije godine, iako službeni uvjeti zatvaranja još nisu ispunjeni.

Nakon odlaska Christiana Schmidta, OHR nije ugašen. Dužnost je 1. srpnja 2026. preuzeo Louis J. Crishock kao vršitelj dužnosti visokog predstavnika, dok članice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira još traže kandidata prihvatljivog svima. PIC je 14. srpnja ponovno poručio da novo imenovanje treba završiti žurno, a Crishock do tada nastavlja obavljati mandat. Time je pitanje budućnosti međunarodne uprave ponovno došlo u središte političke rasprave.

Kallas otvorila prostor za ograničeni mandat

Kaja Kallas je tijekom posjeta Sarajevu početkom srpnja iznijela poruku koja se tumači kao važan zaokret u pristupu Europske unije. Navela je da će se uspjeh OHR-a mjeriti danom kada više ne bude potreban, ali i da do tada ostaje važan oslonac stabilnosti. Govoreći o sljedećem visokom predstavniku, zauzela se za vremenski i sadržajno ograničen mandat, usmjeren na pitanja povezana s europskim putem BiH. Također je poručila da se bonske ovlasti trebaju koristiti samo kao krajnja mjera.

Takav nastup u dijelu javnosti smatra se najotvorenijim europskim signalom da se razmatra završna faza međunarodnog nadzora. Za zagovornike zatvaranja riječ je o kraju onoga što nazivaju kolonijalnom upravom. U političkim analizama već se dulje navodi da nova američka administracija želi zatvaranje OHR-a, zbog čega se sada govori o približavanju Washingtona i dijela članica EU-a.

“Nakon posljednjih izjava Kallas i načina na koji je završena protekla sjednica PIC-a čini se da je ipak došlo do približavanja stava SAD-a o dijela članica EU”, ističe politolog Danijel Vidović za RTV Herceg- Bosne.

OHR ne može ostati zauvijek

Novinar Milan Šutalo smatra da i u Europskoj uniji raste svijest da sadašnji model međunarodne uprave nema neograničen rok trajanja. U njegovoj ocjeni posebno je sporno djelovanje visokog predstavnika kao nadređene političke vlasti.

“Očito EU shvaća da visoki predstavnik ne može tu biti zauvijek. Mada i dosadašnje njegovo postojanje je u suprotnosti s Daytonom jer nema utemeljenja da visoki predstavnik djeluje kao nadvlast i upravitelj BIH”, smatra novinar Milan Šutalo.

U javnim raspravama sve se češće pojavljuje mogućnost da sljedeći imenovani visoki predstavnik bude i posljednji. Danijel Vidović takav smjer povezuje s europskim integracijama i potrebom da domaće vlasti konačno preuzmu punu političku odgovornost.

“Čini mi se da imamo unison stav međunarodne zajednice da novi visoki predstavnik treba biti i posljednji koji će zatvoriti OHR. To je zreo stav jer BiH definitivno ne može ići naprijed na euro putu a njene poruke su da treba aktivnije krenuti u eurointegracijama tj s riječi prijeći na djela”, dodaje Vidović.

Spominje se razdoblje od dvije godine

Dio analitičara procjenjuje da bi proces zatvaranja mogao biti dovršen u približno dvije godine. Prema tom scenariju, mandat novog visokog predstavnika bio bi kraći, a njegove ovlasti znatno uže nego u ranijim razdobljima.

“Mislim da se SAD i EU približavaju tome nekom stavu da mandat visokog predstavnika treba biti ograničen na dvije godine i da njegova uloga mora biti reducirana i da ne može djelovati popust dosadašnjih visokih predstavnika”, mišljenja je Šutalo.

Ipak, službeni okvir zasad ne određuje datum zatvaranja OHR-a. Od 2008. godine ono je povezano s ispunjavanjem programa „5+2”, koji obuhvaća pet ciljeva i dva uvjeta. Među njima su rješavanje državne i vojne imovine, dovršetak pitanja Brčkog, fiskalna održivost, jačanje vladavine prava, potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te pozitivna procjena političke situacije. OHR je nakon Schmidtova odlaska naglasio da ključne reforme još nisu provedene.

Političke podjele ostaju duboke

Srpska i hrvatska strana žele zatvaranje OHR-a, dok bošnjačka politička strana i dalje zagovara zadržavanje međunarodne uprave nad BiH. Vidović u tome vidi proturječje između pozivanja na državnu suverenost i oslanjanja na vanjskog upravitelja.

“To je jedna apsurdna situacija da one političke snage koje se predstavljaju kao najveći branitelji suverenosti države, u stvari čine malo ili ništa kako bi BiH doista i defacto postala suverena država sposobna donositi političke odluke”, kaže Vidović.

Međunarodna uprava imala je važnu ulogu u poslijeratnim godinama i donijela je BiH niz pozitivnih učinaka. Tri desetljeća nakon rata sve je snažnija poruka da domaće institucije trebaju preuzeti odgovornost za odluke i budućnost zemlje. Do konačnog dogovora o novom visokom predstavniku, Louis J. Crishock ostaje na čelu OHR-a, uz puni kontinuitet dosadašnjih ovlasti i odluka.