DOSTA JE, PORUČUJU UDRUGE IZ HBŽ-a: Traže pet godina bez novih elektrana i poništenje spornih koncesija

Građanske inicijative, mjesne zajednice i udruge iz Livna, Tomislavgrada i Kupresa pokreću peticiju protiv daljnjeg širenja energetskih postrojenja. Potpisivanje je najavljeno od 4. do 31. kolovoza, a među zahtjevima su moratorij, izmjene prostornih planova i ukidanje koncesija koje smatraju štetnima ili pravno spornima.

Stanovnike Hercegbosanske županije početkom kolovoza očekuje organizirano potpisivanje peticije kojom se traži petogodišnje zaustavljanje novih energetskih projekata. Akciju zajednički pokreće veći broj građanskih inicijativa, udruga, mjesnih zajednica i lokalnih organizacija iz livanjskog, duvanjskog i kupreškog kraja.

Potpisivanje bi u Livnu i Tomislavgradu trebalo trajati od 4. do 31. kolovoza. Točne lokacije organizatori će objaviti nakon što peticiju prijave Ministarstvu unutarnjih poslova. Žitelje pozivaju da se uključe i jasno poruče: „DOSTA JE!“

Pet zahtjeva upućenih vlastima

Prvi i najvažniji zahtjev je petogodišnji moratorij na aktivnosti povezane s izdavanjem dozvola na općinskoj i županijskoj razini, kao i na pripremne radnje za gradnju novih energetskih postrojenja. Zastoj bi, prema prijedlogu organizatora, trajao dok se ne završe sudski sporovi, utvrde vrijedna područja i pokrenu postupci njihove zaštite.

U istom razdoblju traži se izrada elaborata za zaštitu izvorišta i vodocrpilišta. Organizatori smatraju da se prije novih projekata mora znati koje se lokacije ne smiju ugroziti te kakav bi njihov ukupni utjecaj mogao biti na vodu, prostor i stanovništvo.

Drugi zahtjev odnosi se na izradu strategije dodjele koncesija. Dokument bi trebao unaprijed odrediti dopuštene kapacitete te uvesti stvarne prostorne i ekološke kriterije, umjesto da se svaki projekt razmatra izdvojeno od drugih zahvata planiranih na istom području.

Peticijom se traže i izmjene prostornih planova. Iz njih bi, prema zahtjevu, trebalo ukloniti koncesije predviđene na osjetljivim lokacijama, posebno ondje gdje projekti štete stanovništvu ili nemaju stvarnu suglasnost lokalne zajednice. U planovima bi se istodobno jasno odredila zaštićena područja, među njima izvori pitke vode, vrijedni krajolici, spomenici kulture i spomenici prirode.

Četvrti zahtjev je uspostava neovisnog građanskog monitoringa tijekom gradnje i rada postrojenja. Nadzor bi obuhvatio i obveznu sanaciju terena nakon završetka koncesijskog razdoblja.

Na kraju se traži poništenje nekoliko skupina koncesija. To uključuje koncesije povezane sa sudskim postupcima zbog uzurpacije privatne imovine, četiri koncesije za koje su, prema navodima inicijatora, nezakonitosti već utvrđene u izvješćima posebnog radnog tijela Vlade HBŽ te projekte koji bi objektivno ometali razvoj turizma ili poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava.

Upozoravaju na Tušnicu, Jelovaču, Ivovik i Šujicu

Organizatori tvrde da se posljedice dosadašnjih zahvata već jasno vide na Tušnici, Jelovači i Ivoviku, dok je izgled Šujičkog krajolika trajno promijenjen. Građane koji još imaju dvojbe pozivaju da osobno odu na Tušnicu i pogledaju razmjere izvedenih radova.

Njihova je ocjena da obnovljivi izvori energije u sadašnjem obliku lokalnom stanovništvu ne donose razvoj koji je bio najavljivan. Smatraju da razvojni projekt mora istodobno biti društveno odgovoran, financijski isplativ i ekološki prihvatljiv, a postojeći i planirani zahvati, prema njihovim tvrdnjama, ne ispunjavaju te uvjete.

U Tomislavgradu je, navode, predviđeno još 13 vjetroparkova i 12 solarnih elektrana. Za Duvanjsko polje spominju više od 300 vjetroturbina raspoređenih u 18 vjetroparkova. Posebno upozoravaju na mogućnost postavljanja turbina na udaljenosti od 500 metara od obiteljskih kuća i škola te na posljedice koje bi velik broj postrojenja mogao imati na mikroklimu.

Potpisnici ističu da kumulativni utjecaj tolikog broja zahvata nije izračunan i da za takvu procjenu, prema njihovu stajalištu, ne postoje dovoljni kapaciteti. Strahuju da bi Duvanjsko i Livanjsko polje moglo biti pretvoreno u velike energetske zone, bez poštovanja osnovne logike prostornog planiranja.

Za područje Livna tvrde da su novi vjetroparkovi predviđeni na posebno osjetljivim lokacijama. U Kupresu se protive projektu za koji smatraju da bi ugrozio turizam i Kuprešku visoravan pretvorio u prostor nalik rudarskom Varešu.

Njihova poruka o karakteru takvih ulaganja vrlo je oštra: „Ovo nisu razvojni projekti, ovo je pranje viška novaca.“ Riječ je o tvrdnji organizatora peticije, koji smatraju da je korist za lokalnu zajednicu premala u odnosu na trajne promjene prostora.

Spor oko naknade od dva posto

Najveći dio kritika usmjeren je na visinu koncesijske naknade. Potpisnici tvrde da se prostor ustupa za dva posto, dok stanovništvo svakodnevno trpi gužve, kolone i druge posljedice radova, a najveću financijsku korist ostvaruju investitori.

U službenoj Uredbi o utvrđivanju koncesijske naknade, koju je Vlada HBŽ donijela 8. travnja 2026., minimalna stalna naknada određena je na dva posto ostvarenog godišnjeg prihoda, dok maksimalna ne može biti viša od deset posto. Uredba predviđa i posebnu lokalnu naknadu namijenjenu jedinicama lokalne samouprave i mjesnim zajednicama, čija se visina i uvjeti uređuju posebnim ugovorom.

Građanske skupine navode da su za projekte obnovljivih izvora tražile minimalnu naknadu od 15 posto, uz određivanje konačnog postotka međusobnim nadmetanjem koncesionara. Njihov je prigovor da nije dovoljno jasno utvrđeno pod kojim će se kriterijima nekom projektu obračunati dva, a drugom deset posto.

Smatraju i da se različite vrste koncesija ne mogu promatrati na isti način. Kao primjer navode skijalište, koje prema njihovu stajalištu može snažno potaknuti lokalno gospodarstvo, i vjetropark, za koji tvrde da stvara zanemariv broj stalnih radnih mjesta i nema jednak razvojni učinak.

U apelu se tvrdi da dio koncesija postoji već deset ili dvadeset godina, a da po njima nije naplaćena ni jedna marka. Potpisnici iznose i tvrdnju da Hercegbosanska županija već ima više vjetroturbina nego cijela Švicarska, dok istodobno nema dovoljno novca za liječnike i pristojan dječji doplatak.

Zabrinuti su i zbog pretvaranja velikih zelenih površina u šljunčane tampone. Navode da nisu uspostavljene kompenzacijske mjere kojima bi se nadoknadili prostori važni za proizvodnju kisika, pčele, stoku, divljač i druge životinje.

Građanske skupine tvrde da dokumenti ostaju skriveni

Potpisnici priznaju da je dio stanovništva kasno počeo postavljati pitanja jer je vjerovao ljudima na vlasti. Tvrde da su se poslije suočili s organiziranim skrivanjem dokumentacije i postupcima zbog kojih javnost nije mogla doznati što je dodijeljeno, u kojem opsegu, po kojoj cijeni i pod kojim uvjetima.

U njihovu se obraćanju navodi da razvoj nije bio stvarni cilj, nego sredstvo kojim su se projekti predstavljali javnosti. Organizatori optužuju vlast da ni nakon brojnih rasprava nije odustala od novih zahvata te da pravno upitne koncesije pokušava što prije legalizirati.

Prije mjesec dana, navode, Vladi HBŽ poslali su zahtjev da objavi koliko je koncesionara podnijelo zahtjev za legalizaciju koncesija koje inicijatori smatraju ništavima. Tvrde da odgovor nisu dobili te da nema znakova kako će se budući postupci voditi transparentnije i uz dogovor sa stanovništvom.

Kritiziraju i postupak imenovanja novog Povjerenstva za koncesije te se pozivaju na preporuke Agencije za prevenciju korupcije. U svojem apelu tvrde da je tijelo imenovano bez javnog natječaja i sudjelovanja javnosti. Na službenoj stranici Ministarstva gospodarstva ipak je dostupan oglas od 16. travnja 2026. za izbor sedam članova Povjerenstva za koncesije. Iz javno dostupne dokumentacije nije jasno odnosi li se kritika organizatora na taj postupak, na konačno imenovanje ili na neko drugo povjerenstvo.

Vlast govori o transparentnijem sustavu

Skupština Hercegbosanske županije usvojila je 17. veljače 2026. novi Zakon o koncesijama. Vlada je tada objavila da zakon treba uspostaviti uređeniji, pravno sigurniji i transparentniji sustav, uz zaštitu javnog interesa i financijske stabilnosti. Građanske inicijative, međutim, ocjenjuju da noviji propisi i postupci nisu uklonili njihove ključne prigovore.

Različita su i tumačenja gospodarske koristi pojedinih projekata. U službenim informacijama o VE Tušnica navodi se projekt s 11 vjetroagregata i instaliranom snagom do 72,6 megavata. Federalne vlasti taj su projekt predstavljale kao doprinos razvoju gospodarstva, korištenju domaćih obnovljivih izvora i smanjenju ovisnosti o uvozu energije.

Organizatori peticije takvu procjenu odbacuju. Smatraju da je šteta koja je već nastala nepopravljiva, ali da se zajedničkim djelovanjem još može spriječiti daljnja devastacija Livna, Tomislavgrada, Kupresa i okolnih područja.

Svoj su stav saželi porukom: „ENERGETSKA KOLONIZACIJA ZA 2%, BEZ IKAKVIH PROSTORNIH I OKOLIŠNIH KRITERIJA I MEHANIZAMA DA SE ZAŠTITI KVALITETA ŽIVOTA LJUDI, NIJE PUT KOJIM TREBAMO IĆI!“

Peticiju potpisuju NGG Zaštitimo izvore Mandeka, NGG Spasimo naš kraj, Udruga „Dinarica“, Centar za građansku suradnju Livno, Zbor građana mjesnih zajednica Brišnik, Prisoje, Grabovica, Kazaginac, Vinica, Eminovo Selo i Šujica, Mladi Buškog blata, Zavičajno društvo Zavelim, Lovačka sekcija Prisoje, Planinarsko društvo Prisoje, Udruga “Veliko Vrilo” Mesihovina, KODD – Koalicija za Odgovornu Demokraciju i Dostojanstvo, Udruga Mladi za Kupres i Udruga Sažmi.

Točne lokacije za potpisivanje u Livnu i Tomislavgradu trebale bi biti objavljene nakon prijave peticije Ministarstvu unutarnjih poslova. Najavljeno razdoblje prikupljanja potpisa traje od 4. do 31. kolovoza.