Sabor poslao snažnu poruku o Hrvatima u BiH: Zasebna izborna jedinica ušla u službenu Rezoluciju

Prijedlog zasebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH dobio je mjesto u Rezoluciji koju je Hrvatski sabor prihvatio velikom većinom. Dokument je prošao sa 83 glasa, ali je prije konačnog izjašnjavanja otvorio oštru raspravu između HDZ-a, Domovinskog pokreta i Mosta.

Zasebna izborna jedinica među devet točaka

Rezolucija o osnaživanju političkoga položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini sadrži devet točaka. Njome se podržavaju izborni modeli koje predlažu legitimni predstavnici hrvatskog naroda u BiH, uključujući prijedlog uspostave zasebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

U dokumentu se osuđuju otvoreni pozivi na izborni inženjering kojim bi Hrvati bili preglasani pri izboru člana Predsjedništva BiH, izaslanika u domovima naroda i drugim tijelima. Vladu Republike Hrvatske poziva se da nastavi politički i financijski podupirati institucije hrvatskog naroda u BiH te da u Europskoj uniji i međunarodnim organizacijama koristi političke, pravne i diplomatske mehanizme radi zaštite njihovih interesa.

Rezolucija istodobno potvrđuje potporu europskom putu BiH, poštovanju Daytonskog mirovnog sporazuma, suverenitetu i teritorijalnom integritetu zemlje. U preambuli se ističu i povijesna uloga Herceg-Bosne te Hrvatskog vijeća obrane. U obrazloženju se naglašava da se dokumentom ne zadire u unutarnje uređenje Bosne i Hercegovine. Pripadnici hrvatskog naroda s državljanstvom BiH pozvani su da na općim izborima 4. listopada iskoriste biračko pravo. Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, u birački popis upisana su 3.414.364 birača.

Velika većina za, lijeva oporba nije glasala

Od 87 zastupnika koji su pristupili glasovanju, za Rezoluciju su bila 83, tri su bila suzdržana, a jedan protiv. Protiv je glasala Dalija Orešković iz DOSiP-a. Suzdržana su bila dva zastupnika SDSS-a i predstavnik bošnjačke nacionalne manjine Armin Hodžić.

Lijeva oporba nije se uključila u glasovanje. Dokument su, uz vladajuću većinu, podržali nezavisni zastupnici Marija Selak Raspudić i Nino Raspudić, zastupnici Mosta te Ivica Baksa iz NPS-a. Hodžić Rezoluciju nije podržao iako su zastupnici nacionalnih manjina dio vladajuće koalicije.

Službena saborska procedura započela je 10. srpnja. Rasprava je otvorena i zaključena 14. srpnja, a Rezolucija je donesena dan poslije na 10. sjednici Hrvatskoga sabora.

Raspudić: Dobili smo razvodnjenu limunadu

Iako je glasao za dokument, Nino Raspudić uoči izjašnjavanja nije skrivao nezadovoljstvo konačnim sadržajem.

“Od sedam sadržajnih točaka koji je izvorni prijedlog Rezolucije sadržavao, 6 i pol je odstranjeno i dobili smo jednu vrlo razvodnjenu Rezoluciju, razvodnjenu limunadu. Mi ćemo ju podržati i ovakvu jer nam je stalo da se spominje hrvatsko pitanje“, kazao je Nino Raspudić iz Kluba nezavisnih zastupnika.

Raspudić je ocijenio da takav ishod pokazuje izostanak ozbiljne vanjske politike. HDZ-ov Dario Pušić odgovorio je da Hrvatska od rata nije snažnije zastupala položaj Hrvata u BiH nego što to čini danas.

“Dolaskom Andreja Plenkovića na mjesto premijera hrvatsko pitanje u BiH se podiglo i na europsku razinu, a rezultati su itekako vidljivi”, ustvrdio je Pušić.

U raspravu se uključio i HDZ-ov Ante Deur, koji je Raspudiću poručio: “Vi ste bili za građansku Bosnu protiv svog naroda kada je bilo najpotrebnije.” Raspudić je odgovorio da je ta tvrdnja neistina.

Svih osam Mostovih amandmana odbijeno

Domovinski pokret, koji je predložio Rezoluciju, odbio je svih osam amandmana Kluba zastupnika Mosta. Most ih je podnio uz obrazloženje da je konačni prijedlog oslabljen i razvodnjen nakon usuglašavanja DP-a i HDZ-a.

Amandmanima su, među ostalim, traženi širi pristup hrvatskom nacionalnom pitanju, razmatranje teritorijalnog preustroja s većinski hrvatskim entitetom, zaštita Hrvata na cijelom području BiH te snažnije korištenje političkih i diplomatskih instrumenata Republike Hrvatske.

O svih osam amandmana glasovalo se prije konačnog izjašnjavanja o Rezoluciji. Nijedan nije dobio potrebnu većinu saborskih zastupnika. Nakon njihova odbijanja prihvaćen je usuglašeni tekst kojim se hrvatskim institucijama preporučuje nastavak suradnje s Hrvatskim narodnim saborom BiH, Parlamentarnom skupštinom BiH i drugim institucijama u okviru međuparlamentarne suradnje.