Stižu stroža pravila za bolovanja u FBiH: Poslodavci traže veliki rez, liječnici upozoravaju na jednu opasnost

Novi pravilnik trebao bi pojačati nadzor nad bolovanjima u Federaciji BiH, ali radnicima ne bi smio suziti postojeća prava. Dok poslodavci traže da njihov trošak završi nakon 15 dana, liječnici upozoravaju da većina pacijenata na bolovanje odlazi zbog stvarnih zdravstvenih problema.

Pravilnik prošao ESV, slijedi daljnja procedura

Tekst novih pravila dobio je jednoglasnu potporu Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH 1. lipnja 2026. godine. Nakon pribavljanja potrebnih mišljenja trebao bi biti dostavljen Vladi FBiH, koja pravilnik može usvojiti bez parlamentarne procedure. Istodobno je najavljena priprema novog Zakona o zdravstvenom osiguranju, za što je radnoj skupini ostavljen rok od 90 dana.

Bolovanja su posljednjih godina postala jedna od najspornijih tema između poslodavaca, zdravstvenih ustanova i vlasti. Cilj izmjena Pravilnika o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad jest uvesti ujednačeniju praksu i snažniju kontrolu mogućih zloupotreba.

Predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH Safudin Čengić objasnio je zašto se prvo mijenja podzakonski akt.

“Nakon tematske sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća zaključeno je da je potrebno mijenjati cijeli zakon, ali smo se u prvoj fazi usmjerili na pravilnik jer ga je moguće usvojiti bez parlamentarne procedure”, kazao je Čengić.

Poslodavci traže granicu od 15 dana

Udruge poslodavaca godinama tvrde da su sumnjiva bolovanja ozbiljan financijski teret. Najprije su tražile izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, ali dogovor s Vladom FBiH i Savezom samostalnih sindikata BiH nije postignut. Suglasnost je zatim pronađena oko izmjene pravilnika.

Predsjednik Udruge poslodavaca FBiH Nihad Imširović traži da poslodavci naknadu plaće snose 15, umjesto sadašnjih 42 dana. Nakon toga trošak bi, prema njihovu prijedlogu, preuzeli javni zavodi za zdravstveno osiguranje.

“Podjelom troškova između poslodavaca i zavoda za zdravstvo institucije bi imale znatno veći interes za kontrolu eventualnih zloupotreba. Ovako je sav teret na poslodavcima”, rekao je Imširović.

Prema podacima kojima raspolaže Udruga, broj bolovanja od 2025. do 2026. godine porastao je za više od 200 posto. Poslodavci posebno upozoravaju na rast tijekom ljeta, blagdana i sezonskih poljoprivrednih radova. Navode da neopravdani izostanak stvara dvostruki trošak jer se isplaćuje naknada plaće, a istodobno se mora pronaći zamjena ili posao rasporediti među drugim radnicima.

Brojke otvaraju spor

Službeni podaci pokazuju da godišnja stopa bolovanja u Federaciji BiH iznosi između 10 i 13 posto. To znači da jedan zaposlenik prosječno provede oko 25 radnih dana na bolovanju.

Usporedbe s Njemačkom daju različite rezultate. Ovisno o izvoru i zdravstvenom osiguranju, prosjek se kreće između 15 i 24 dana godišnje po zaposleniku. Državni zavod za statistiku navodi 14,8 dana, dok analize zdravstvenih osiguranja, poput AOK-a, bilježe oko 23,9 dana.

Federalno ministarstvo zdravstva još je 2022. upozoravalo da kantonalni zavodi za bolovanja duža od 42 dana izdvajaju oko 40 milijuna KM godišnje. Prebacivanje troška nakon 15. dana zato bi otvorilo i pitanje dodatnog financijskog opterećenja zdravstvenih fondova.

Liječnici upozoravaju na stvarne bolesti

Liječnici odbacuju stvaranje dojma da je svako bolovanje sumnjivo. Ističu da većina pacijenata izostaje zbog opravdanih zdravstvenih razloga, dok na statistiku utječu i kronične bolesti, psihičke tegobe te profesionalni stres.

Čengić tvrdi da nova pravila ne ograničavaju pravo radnika. Pravilnik bi trebao jasnije odrediti odgovornosti osiguranika, liječnika, prvostupanjskih i drugostupanjskih liječničkih povjerenstava te poslodavaca. U slučaju sumnje, poslodavac bi mogao zatražiti izvanrednu kontrolu tijekom bolovanja ili nakon njegova završetka.

“Pravilnik ni na koji način ne uskraćuje pravo na bolovanje, nego omogućava učinkovitiju kontrolu opravdanosti privremene spriječenosti za rad. Oni koji zloupotrebljavaju sustav ubuduće će to znatno teže činiti”, poručio je Čengić.

Veći broj dana bolovanja pritom ne mora automatski značiti više zloupotreba. U zemljama s razvijenijom socijalnom zaštitom radnici češće ostaju kod kuće kada su bolesni. U siromašnijim državama dio zaposlenika dolazi na posao unatoč bolesti jer strahuje od gubitka prihoda ili radnog mjesta.