Nadbiskup Vukšić poslao snažnu poruku na obljetnicu Srebrenice: „Grobovi žrtava rata najglasnija su molitva za mir“
Uoči obilježavanja 31. obljetnice genocida u Srebrenici, vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić izrazio je sućut svima koji oplakuju svoje najmilije. U poruci je pozvao građane i državne vođe da sjećanje...
Uoči obilježavanja 31. obljetnice genocida u Srebrenici, vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić izrazio je sućut svima koji oplakuju svoje najmilije. U poruci je pozvao građane i državne vođe da sjećanje na žrtve pretvore u trajnu obvezu mira, poštovanja i pomirenja.
Ključne točke
Vapaj žrtava upućen ljudima i državama
Poruka vrhbosanskog nadbiskupa Tome Vukšića objavljena je uoči 11. srpnja, dana kada se obilježava 31. obljetnica genocida u Srebrenici. Njezino središte nije samo izražavanje sućuti, nego i jasan poziv da grobovi ratnih žrtava ne ostanu tek nijemi znakovi prošlosti.
Vukšić je naglasio da poruku stradalih trebaju čuti i pojedinci i države. Prema njegovim riječima, mir ne može ostati samo izgovorena želja. On mora postati osobna odgovornost u svakodnevnom životu, ali i pravilo prema kojem politički čelnici oblikuju društvene odnose i donose odluke.
“Grobovi žrtava rata najglasnija su molitva za mir. Taj vapaj trebaju čuti svaki čovjek i sve države svijeta i uslišati ga tako što će ga ljudi pretvoriti u vlastitu obvezu i primijeniti u svom svakodnevnom životu, a državni vođe pretvoriti ga u pravilo, koje će ih voditi u društvenim odnosima i donošenju političkih odluka”, naveo je vrhbosanski nadbiskup.
Sućut obiteljima koje i dalje nose bol
U poruci je posebno mjesto dano obiteljima i svim ljudima koji žaluju zbog gubitka dragih osoba. Nadbiskup je izrazio iskrenu sućut te uputio molitvu za pokojne, povezujući zaštitu svakoga života s izgradnjom pravednoga mira.
“U povodu obilježavanja 31. obljetnice genocida u Srebrenici, i u želji da se štiti svaki život i izgrađuje pravedan mir, izražavam iskrenu sućut svima, koji žaluju zbog gubitka dragih osoba, i molim milosrdnoga Boga da pokojnima oprosti slabosti i daruje vječni život”, poručio je Vukšić.
Genocid u Srebrenici počinjen je u srpnju 1995. godine nad više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Međunarodni sud pravde 2007. potvrdio je da je u Srebrenici počinjen genocid, nakon ranijih presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju.
Sjećanje koje je dobilo međunarodni okvir
Generalna skupština Ujedinjenih naroda u svibnju 2024. proglasila je 11. srpnja Međunarodnim danom promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici. Time je godišnje obilježavanje dobilo i službeni međunarodni okvir, usmjeren na čuvanje sjećanja, obrazovanje i sprječavanje ponavljanja genocida.
Proces pronalaska i identifikacije žrtava još nije završen. Prema podacima Međunarodne komisije za nestale osobe, do lipnja 2023. identificirano je 7.017 žrtava, dok se za približno 1.000 ljudi još uvijek traga. Identifikacije su velikim dijelom provedene uspoređivanjem DNK profila posmrtnih ostataka s uzorcima članova obitelji.
Poziv na poštovanje, pomirenje i oprost
Vukšić je svoju poruku proširio na cijelu Bosnu i Hercegovinu, podsjećajući da su ratne žrtve i bol prisutne među brojnim ljudima koji u njoj žive. Iz njihovih grobova, poručio je, dolazi zajednički poziv živima.
“U Bosni i Hercegovini je mnogo žrtava rata. Stoga su bol i molitva oznaka brojnih ljudi koji u njoj žive, a zajednička poruka žrtava i njihovih grobova je poziv živima na uzajamno poštovanje, pomirenje i oprost radi stvaranja boljega svijeta u istini, pravdi i prijateljstvu”, poručio je Vukšić.
Poruka je upućena 10. srpnja 2026. godine, dan prije središnjeg obilježavanja obljetnice. U njezinu završnom dijelu naglasak je ostao na odnosima među ljudima i narodima, uz poziv na istinu, pravdu, prijateljstvo i izgradnju mira.


