Mirovine rastu, dječji doplatak stiže za sve? Građane Federacije BiH čekaju velike promjene
Minimalna mirovina mogla bi prvi put prijeći 700 KM, a najavljene su i nove mjere za radnike i roditelje Građane Federacije BiH do kraja godine očekuje nekoliko važnih promjena koje bi mogle utjecati...
Minimalna mirovina mogla bi prvi put prijeći 700 KM, a najavljene su i nove mjere za radnike i roditelje
Građane Federacije BiH do kraja godine očekuje nekoliko važnih promjena koje bi mogle utjecati na kućne budžete tisuća obitelji. Najavljeno je novo povećanje mirovina, dodatno smanjenje doprinosa te uvođenje kvaziuniverzalnog dječjeg doplatka, a dio mjera mogao bi stupiti na snagu već tijekom ljeta.
Ključne točke
- Minimalna mirovina mogla bi prvi put prijeći 700 KM, a najavljene su i nove mjere za radnike i roditelje
- Novo povećanje mirovina već u srpnju
- Poslodavci dobili rasterećenje, ali plaće nisu rasle
- Najavljeno još jedno smanjenje doprinosa
- Dječji doplatak za svu djecu do sedme godine
- Velike promjene stižu u osjetljivom trenutku
Posebno veliko zanimanje izazvala je informacija da bi najniža mirovina uskoro mogla prijeći granicu od 700 KM, što bi za velik broj umirovljenika značilo prvo ozbiljnije povećanje nakon rasta troškova života i inflacije koja mjesecima pritišće građane.
Novo povećanje mirovina već u srpnju
Prema najavama federalnih vlasti, u srpnju bi trebalo uslijediti novo usklađivanje mirovina u skladu sa Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Isplata povećanih iznosa očekuje se tijekom kolovoza.
Procjene govore da bi rast mogao iznositi između 5,6 i šest posto. Time bi najniža mirovina, koju trenutno primaju korisnici koji su pravo ostvarili do 1. siječnja 2026. godine, mogla porasti sa sadašnjih 666,76 KM na između 704 i 706 KM.
Trenutačno zajamčena mirovina iznosi 795,74 KM, dok je najviša mirovina u Federaciji BiH 3.333,79 KM.
Početkom godine već je provedeno jedno usklađivanje, kada su mirovine povećane za 11,2 posto. Ranije su federalni dužnosnici najavljivali da bi ukupni rast mirovina tijekom 2026. godine mogao dosegnuti 17,2 posto.
Poslodavci dobili rasterećenje, ali plaće nisu rasle
Važna promjena dogodila se i na području doprinosa. Prošle godine uveden je novi obračun zbirne stope doprinosa po zaposlenom.
Ukupna stopa smanjena je za 13,25 posto, odnosno za 5,5 indeksnih bodova, pa je pala s 41,5 na 36 posto. Cilj mjere bio je rasteretiti poslodavce i otvoriti prostor za rast plaća zaposlenih.
Međutim, podaci s terena pokazali su da velik broj poslodavaca to smanjenje nije iskoristio za povećanje primanja radnicima. Dodatni problem stvorilo je i postupno smanjenje neoporezive pomoći, zbog čega su pojedinim zaposlenima mjesečna primanja bila niža nego ranije.
Najavljeno još jedno smanjenje doprinosa
U federalnim institucijama sada se razmatra i novo rasterećenje gospodarstva. Ako novi Zakon o fiskalizaciji transakcija donese očekivane rezultate, krajem godine moglo bi doći do dodatnog smanjenja doprinosa.
Takva mjera trebala bi ostaviti više prostora poslodavcima za povećanje plaća, osobito u sektorima gdje primanja nisu pratila rast životnih troškova i inflaciju.
Ekonomski analitičari posljednjih mjeseci upozoravaju da je upravo rast cijena hrane, režija i usluga postao jedan od najvećih problema za kućanstva u BiH. Inflacija je posebno pogodila umirovljenike i obitelji s djecom, zbog čega se socijalne mjere sve češće nalaze u fokusu javnosti.
Dječji doplatak za svu djecu do sedme godine
Treća velika promjena odnosi se na dječji doplatak. Prema informacijama koje su ranije objavljene, cilj federalnih vlasti je uvođenje kvaziuniverzalnog dječjeg doplatka.
Plan predviđa da bi sva djeca u Federaciji BiH do sedme godine života imala pravo na dječji doplatak, bez obzira na primanja roditelja. Za stariju djecu i dalje bi vrijedio prihodovni cenzus.
Takav model već postoji u dijelu europskih zemalja, gdje se pokušava olakšati financijski pritisak na obitelji s djecom u vrijeme rasta životnih troškova.
Velike promjene stižu u osjetljivom trenutku
Najavljene mjere dolaze u razdoblju kada se velik broj građana suočava s visokim cijenama i padom kupovne moći. Upravo zato povećanje mirovina, moguće veće plaće i proširenje prava na dječji doplatak izazivaju veliko zanimanje javnosti.
Istodobno, ekonomisti upozoravaju da će za dugoročnije poboljšanje životnog standarda biti potrebne ozbiljnije reforme, jačanje investicija i stabilnije poslovno okruženje.


