Skandal u HBŽ: Novi zakon otvara vrata gradnji na šumama, stručnjaci upozoravaju na kršenje državnih propisa!

Pred sam kraj travnja pred zastupnicima se nalazi prijedlog koji bi mogao trajno promijeniti sudbinu šumskog zemljišta. Nacrt izmjena zakona već izaziva ozbiljna pravna pitanja i sumnje u pogodovanje investitorima.

Zakon iz 2024. ponovno na meti izmjena

Novi Zakon o šumama Hercegbosanske županije donesen je u srpnju 2024. godine, nakon što je raniji propis iz 2014. proglašen neustavnim. Međutim, već dvije godine kasnije otvara se novo poglavlje.

Na 52. sjednici Vlade HBŽ, održanoj 12. ožujka 2026., utvrđen je Nacrt izmjena i dopuna, koji je upućen u proceduru za sjednicu Skupštine zakazanu 27. travnja 2026. godine. Predložene promjene donose niz novih rješenja, posebno kada je riječ o korištenju šumskog zemljišta.

Šumsko zemljište postaje prostor za gradnju

Najveća promjena odnosi se na članak 59., koji uređuje pravo građenja. Dosadašnji zakon dopuštao je gradnju isključivo za infrastrukturu poput cesta, vodovoda i dalekovoda.

Novi prijedlog znatno proširuje tu mogućnost. U tekstu stoji:

“Pravo građenja može se osnovati i radi izgradnje gospodarskih objekata namijenjenih obavljanju poljoprivredne, stočarske, šumarske, ribarske, akvakulture i drugih gospodarskih djelatnosti, uključujući izgradnju proizvodnih pogona, postrojenja, tvornica i sličnih industrijskih objekata, kao i objekata za skladištenje, preradu, doradu, pakiranje, distribuciju i prodaju proizvoda, te pripadajuće pomoćne i prateće sadržaje, kao i radi izgradnje stambenih i rekreacijskih objekata, uključujući vikendice…”

Ova odredba omogućuje trajnu prenamjenu šumskog zemljišta, što u praksi znači prelazak u građevinsku i industrijsku zonu.

Poseban fokus na obnovljive izvore energije

Izmjene zahvaćaju i članak 60., koji definira infrastrukturu za energetske projekte. Novi tekst preciznije opisuje što sve uključuje izgradnja postrojenja za obnovljive izvore.

Navodi se:

“…izgradnja pripadajuće infrastrukture neposredno povezane s njihovim radom, uključujući trafostanice, elektroenergetske vodove, pristupne ceste te nove interne putove koji se tek trebaju izgraditi radi povezivanja proizvodnih jedinica, osobito vjetroturbina, kao i druge pomoćne građevine i instalacije nužne za njihovo funkcioniranje.”

U obrazloženju stoji kako se time “izbjegavaju pravne praznine”, jer raniji zakon nije jasno regulirao izgradnju pristupnih putova.

Smanjena kontrola pravobraniteljstva

Još jedna važna promjena odnosi se na ulogu Županijskog javnog pravobraniteljstva. Iz nacrta se briše obveza pribavljanja njegovog mišljenja prije sklapanja ugovora o zakupu.

Iako se uvodi nova obveza dostave ugovora na uvid, rok za očitovanje ograničen je na 15 dana, što može otežati detaljnu pravnu analizu složenih koncesijskih ugovora.

Sukob s državnim zakonima i odlukama

Predložene izmjene dolaze u trenutku kada je pitanje državne imovine i dalje neriješeno na razini Bosne i Hercegovine.

Visoki predstavnik Christian Schmidt donio je 2022. odluku kojom se jasno definira da su šume i šumsko zemljište državna imovina, te da njima može raspolagati isključivo država.

U zakonu stoji:

• “rijeke, šume i šumsko zemljište” spadaju u državnu imovinu
• “državnom imovinom može raspolagati isključivo Bosna i Hercegovina”

Također, zabrana raspolaganja ostaje na snazi dok se ne donese zakon na državnoj razini.

Presude Ustavnog suda jasno postavljaju granice

Ustavni sud BiH u više je navrata odlučio da ni entiteti ni županije nemaju pravo upravljati šumskim zemljištem kao vlasnici.

U jednoj od ključnih odluka navodi se:

“šumama i šumskim zemljištem se ne može raspolagati na bilo koji način dok se pitanje državne imovine ne riješi zakonom koji će se donijeti na državnoj razini, što podrazumijeva da entiteti ne mogu prisvajati nadležnosti da odlučuju o vlasničkopravnim ovlastima na državnoj imovini.”

Milijunske koncesije i interes investitora

Prema dostupnim podacima, Vlada HBŽ je od 2008. do 2025. potpisala najmanje 55 koncesijskih ugovora, ukupne vrijednosti veće od 1,6 milijardi eura.

Među projektima je:

• 18 vjetroparkova
• 5 solarnih elektrana

Već su izgrađene tri velike vjetroelektrane, a njihova realizacija često je bila praćena sporovima s lokalnim stanovništvom.

Nova pravila olakšavaju gradnju u šumama

Predložene izmjene sada jasno omogućuju probijanje novih cesta kroz šumska područja, što je ključno za transport velikih turbina.

Istodobno, otvara se mogućnost gradnje tvornica, kuća i vikendica, čime se šumski prostor pretvara u potencijalno atraktivno zemljište za privatne projekte.

Moguće nove ustavne tužbe

Stručnjaci upozoravaju da bi usvajanje ovakvog zakona moglo dovesti do novih postupaka pred Ustavnim sudom BiH, slično kao u ranijim slučajevima.

S obzirom na postojeće odluke i zabranu raspolaganja državnom imovinom, pravna sudbina ovog prijedloga ostaje neizvjesna.