“Koji građani? Nema ničega osim špekulacija i dezinformacija”: Vukadin uzvratio kritičarima vjetroparka
Dok se planira na desetke projekata i stotine turbina, premijer poručuje da su kritike neutemeljene, a aktivisti pod povećalom. Sve više projekata, sve više otpora Na području Hercegbosanske županije...
Dok se planira na desetke projekata i stotine turbina, premijer poručuje da su kritike neutemeljene, a aktivisti pod povećalom.
Ključne točke
Sve više projekata, sve više otpora
Na području Hercegbosanske županije posljednjih mjeseci jača nezadovoljstvo dijela građana zbog već realiziranih, ali i planiranih projekata vjetroparkova. Udruge i lokalne inicijative upozoravaju na moguće posljedice za stanovništvo, prirodu i izvore vode, koji bi mogli biti pogođeni takvim zahvatima.
Prema procjenama, na području županije do sada je dodijeljeno ili planirano najmanje 18 vjetroparkova, dok prostorni planovi predviđaju čak do 28 projekata. Riječ je o širem području koje obuhvaća Livno, Tomislavgrad, Glamoč i okolne planinske masive.
Ukupan broj planiranih i postojećih instalacija prelazi 300 vjetroturbina na relativno ograničenom prostoru, što dodatno potiče raspravu o dugoročnim posljedicama.
Vukadin: “Sve su to špekulacije i dezinformacije”
Predsjednik Vlade Hercegbosanske županije Ivan Vukadin odbacuje kritike koje dolaze iz dijela javnosti. Tijekom gostovanja na Radio Livnu jasno je iznio svoj stav o cijeloj situaciji.
“U ovom slučaju, prema mom mišljenju, nema ničega drugog osim špekulacija”, kazao je Vukadin.
Detaljno je opisao način na koji se, kako tvrdi, šire netočne informacije:
“Danas možete na određenom Facebook profilu napisati o meni i o vama što god želite, bez ikakvog utemeljenja, bez provjere i bez mogućnosti da snosite posljedice za tako nešto. Napravite lažni profil i govorite da dvoje najvećih kriminalaca sjede u Radio Livnu i razgovaraju o Zakonu o koncesijama i temama o kojima ćemo danas govoriti. Nitko tu neće reagirati, niti prstom maknuti. A onda ta priča ide od usta do usta, od birtije do birtije i na taj način se stvaraju špekulacije”, pojasnio je premijer.
Podjela među građanima i pitanje razvoja
Vukadin smatra da se u javnosti stvara pogrešna slika o stavu građana. Ističe da postoje i oni koji podržavaju korištenje prirodnih resursa.
“Što kažu građani? Koji građani? Evo, ja sam razgovarao s građanima koji su za iskorištavanje prirodnog potencijala i bogatstva sunca, vjetra i drugih resursa koje imamo. Ako te resurse ne stavimo u funkciju razvoja, iz ovih prostora se selilo jer nisu stavili u funciju razvoja, i selit će se jer neće biti stavljeni u funkciju razvoja”, rekao je.
U pozadini cijele rasprave nalazi se pitanje kako uskladiti razvoj i očuvanje prostora, dok različite skupine imaju oprečne poglede na budućnost regije.
Aktivisti pod povećalom vlasti
Posebnu pozornost Vukadin je posvetio djelovanju nevladinih organizacija koje se protive projektima. Njihov angažman smatra upitnim.
“Ako pričamo o nevladinim udrugama, njihov aktivizam mi je jasan kada je riječ o političkim strankama, ali aktivizam takozvanih zaštitnika prostora i okoliša meni nije jasan. Nitko od njih nije rekao tko ga financira. Odatle treba krenuti”, kazao je.
Otvorio je i pitanje djelovanja pojedinih inicijativa na terenu:
“Tko financira aktiviste koji na terenu provode određene politike? Tko ih plaća i iz kojih izvora dolaze sredstva za rad tih udruga, koje kroz svoj aktivizam, često vođen izvan lokalne zajednice, pokušavaju utjecati na procese u prostoru Hercegbosanske županije? Tko financira ljude iz ‘Kartonske revolucije’ na Kupresu i u čijem interesu dolaze te mladima govore o zaštiti prostora? Zar nas takvi do jučer nisu napadali, a sada se predstavljaju kao njegovi zaštitnici?”, upitao je.
U tom kontekstu spomenuo je i organizacije poput Aarhus centra Sarajevo, Helsinškog parlamenta Banja Luka i Beogradske otvorene škole.
Otpor raste u više općina
Nezadovoljstvo je posebno izraženo na Kupresu, gdje je planirana izgradnja tvornice magnezija na oko 850 metara od središta grada. Investitor je kompanija “BH Magnezij & Minerali”, a projekt uključuje korištenje lokalnih kamenoloma.
Slične reakcije bilježe se i u Tomislavgradu, gdje mještani sve glasnije traže obustavu radova na vjetroparkovima Baljci, Tušnica i Oštrc te reviziju dodijeljenih koncesija.
Na području visoravni Kruzi kod Livna, gdje živi više od 1000 divljih konja, planira se izgradnja čak šest vjetroparkova. Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da se projekti razvijaju na krškom terenu, što može utjecati na izvore poput rijeke Bistrice i izvora Duman.
Grad Livno: “Pretjeralo se s koncesijama”
Zbog reakcija javnosti na izgradnju pristupnog puta za vjetropark VE “Čadilj”, reagiralo je i Gradsko vijeće Livna, koje se protivi daljnjim zahvatima na tom području.
Gradonačelnik Darko Čondrić upozorio je na širi problem koncesija:
“Kada pogledamo prostorne planove, praktički su sve naše planine okružene vjetroelektranama u nekoj budućnosti. To nije nešto što želi javnost, to nije nešto što žele naši sugrađani i to nije vizija grada Livna”, kazao je.
Dodao je kako je Grad tražio reviziju koncesija dodijeljenih u razdoblju pravnog vakuuma, budući da je ranije utvrđeno kako određeni propisi nisu doneseni u skladu s ustavnim procedurama.
Izvor: Hercegovina.info


