Dodik komemoraciju pretvorenio u politički obračun: ”Svako ko miriše na ustašu, moj je neprijatelj”
Umjesto dostojanstvenog zajedničkog sjećanja, obilježavanje u Donjoj Gradini obilježile su oštre riječi Milorada Dodika, koje su ponovno otvorile stare rane i produbile političke podjele u regiji. U...
Umjesto dostojanstvenog zajedničkog sjećanja, obilježavanje u Donjoj Gradini obilježile su oštre riječi Milorada Dodika, koje su ponovno otvorile stare rane i produbile političke podjele u regiji.
Ključne točke
U Donjoj Gradini obilježen je Dan sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Židovima i Romima u NDH, no događaj koji bi trebao biti usmjeren na pijetet i zajedničko pamćenje, ponovno je dobio snažnu političku dimenziju. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik u svom je govoru spojio povijesnu tragediju s aktualnim političkim porukama, pritom koristeći izrazito konfrontacijski ton.
Sjećanje koje se koristi za političke poruke
Govoreći o stradanjima, Dodik je podsjetio na brutalnost zločina, ali je pritom koristio retoriku koja prelazi granicu komemorativnog govora.
„Bol koja je ovdje prisutna, živjeće vijekovima i poslije nas. Ustaše su imale dječji logor. Djeca su umirala u najgorim mukama. Ustaška horda zla je ubijala na svakom koraku, a samo im je bilo važno kako se ko zove“, rekao je.
Dok su povijesne činjenice neupitne i zaslužuju pijetet, način na koji su predstavljene ponovno otvara pitanje koristi li se tragedija za dnevno-političke svrhe. Upravo takav pristup godinama izaziva nelagodu kod dijela javnosti, osobito u kontekstu osjetljivih odnosa među narodima u BiH.
Izostanak EU kao povod za napad
Dodik je velik dio govora posvetio kritici Europske unije, zbog izostanka njezinih predstavnika na obilježavanju. Međutim, umjesto smirenog objašnjenja, odlučio se za otvoreni napad.
„Danas nema ambasadora iz Evropske unije. Prošle godine nisu željeli da dođu zato što ne poštujemo Kristijana Šmita. Ne poštujemo ga ni danas. Zašto danas niste tu?“, izjavio je.
Uslijedila je i dodatna eskalacija:
„Zato što se ne slažete s politikom Republike Srpske, s politikom nove američke administracije ili države Izrael? Sram vas bilo“, dodao je.
Takav ton prema međunarodnim partnerima dodatno produbljuje izolaciju Republike Srpske i otežava ionako složene odnose s Europskom unijom. Istodobno, izostaje odgovor na pitanje može li se dijalog graditi uz ovakvu retoriku.
Ponovno dovođenje u pitanje BiH
U nastavku govora Dodik je ponovio već poznate stavove o Bosni i Hercegovini, dovodeći u pitanje njezinu održivost.
„Mi danas imamo Republiku Srpsku, Srbiju i dostojanstvo, niko nam ništa više neće učiniti mimo naših odluka“, rekao je.
Još je izravniji bio u kritici same države:
„Zašto ste nas poslije silnih stradanja, vi veliki, poslali u zajednicu koja ne može funkcioniše, a koja se zove BiH? Mislite li da će vam mlade generacije dozvoliti da nas pokorite? Vidjeli smo šta ste nam vi podarili. Ovaj zločin se ne smije zaboraviti“, poručio je.
Takve izjave godinama izazivaju napetosti i produbljuju nepovjerenje među narodima, posebno u osjetljivom političkom okruženju kakvo vlada u Bosni i Hercegovini.
Završna izjava koja prelazi granicu
U završnici govora Dodik je zahvalio partnerima iz više država, uključujući Izrael, SAD i Rusiju, te posebno istaknuo predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
„On je zahvalio prijateljima iz Izraela, SAD, Rusije, a posebno predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću“, navedeno je.
No, najviše reakcija izazvala je njegova završna poruka, koja je u potpunosti zasjenila komemorativni karakter događaja.
„Nećemo zaboraviti, ja neću ni oprostiti, svako ko miriše na ustašu, moj je krvni neprijatelj“, rekao je Dodik.
Takva formulacija, izrečena na mjestu stradanja, dodatno podiže tenzije i otvara pitanje odgovornosti javnih dužnosnika u oblikovanju društvene klime. Umjesto smirivanja i poštovanja prema žrtvama, poruke koje pozivaju na podjele ostavljaju snažan i zabrinjavajući odjek u javnosti.
Komemoracija u Donjoj Gradini tako je još jednom pokazala koliko je teško odvojiti sjećanje na prošlost od političkih sukoba sadašnjosti.


