Više od 80% hrane dolazi izvana: BiH na rubu ozbiljnog problema! Što ako dođe do nestašice?

Više od 80 posto hrane na stolovima građana Bosne i Hercegovine dolazi iz uvoza, dok domaća proizvodnja sve teže prati potrebe tržišta. Rastuće cijene i globalna nestabilnost dodatno pojačavaju zabrinutost zbog mogućih poremećaja u opskrbi.

Ovisnost o uvozu sve izraženija

Podaci pokazuju da više od 80 posto hrane koju koriste građani BiH dolazi iz inozemstva, što jasno potvrđuje dugogodišnju ovisnost domaćeg tržišta o uvozu. Takva struktura opskrbe posebno dolazi do izražaja u razdobljima globalnih kriza.

Sukobi na Bliskom istoku i drugi nestabilni događaji već su uzrokovali rast cijena nafte, što se izravno prelijeva i na cijene hrane i drugih proizvoda. Poskupljenja su postala gotovo svakodnevna pojava, a sve češće se otvara i pitanje moguće nestašice osnovnih namirnica.

Predstavnici udruga za zaštitu potrošača upozoravaju da svaka promjena na globalnom tržištu ima izravan odjek i u BiH. Tržište je osjetljivo i ovisno o vanjskim faktorima, što dodatno povećava nesigurnost među građanima.

“U slučaju da dođe do nekakvih nestašica potrošači su zapravo prepušteni sami sebi. I do sada je bilo uvijek nekih nagovještaja da može doći do nestašica ulja, brašna, goriva, evo najavljuju distributeri da može da dođe do poremećaja ponovno na tržištu.”, kaže Jovan Vaslić iz Udruge potrošača “Zvono” Bijeljina, javlja BHRT.

Domaća proizvodnja nedostatna za potrebe tržišta

Kada je riječ o osnovnim životnim namirnicama, poput kruha i brašna, domaća proizvodnja pokriva tek manji dio potreba. Većina sirovina dolazi iz uvoza, što dodatno produbljuje ovisnost o vanjskim dobavljačima.

Unatoč tome, predstavnici pekarske industrije ističu da razloga za paniku zasad nema. Prema njihovim riječima, zalihe su stabilne, a ponuda na tržištu zadovoljava trenutne potrebe.

“Mi kad imamo rodnu godinu, dobre prinose, domaća pšenica sudjeluje sa 10 do 15% u mlinsko-pekarskoj industriji. Mi 80-90% uvozimo, najviše iz Srbije i Mađarske. Ima dovoljno na zalihama, ima dovoljno u rezervi. Srbija je imala rekordne prinose i ima pšenice i u Srbiji i na domaćem tržištu.”, ističe Radenko Pelemiš, predsjednik Udruge pekara regije Bijeljina.

Ovi podaci dodatno potvrđuju koliko je domaće tržište oslonjeno na uvoz, čak i kada su osnovne sirovine u pitanju.

Poljoprivrednici pod pritiskom visokih troškova

Jedan od ključnih razloga slabije domaće proizvodnje leži u sve većim troškovima. Poljoprivrednici ističu da je proizvodnja postala preskupa i neizvjesna, što mnoge odvraća od daljnjeg ulaganja.

Cijene sjemena, gnojiva i drugih inputa kontinuirano rastu, dok vremenske prilike dodatno otežavaju planiranje proizvodnje. Sve to rezultira smanjenjem obradivih površina i manjim prinosima.

“Ove godine će se možda i posijat, a dogodine daj Bože da svi posiju, posijat će oni malo jači. Strašno je skupo, sjeme je skupo, gnojivo je skupo. Uradi sve i kakva će biti godina, gledaj samo u nebo. Tko navodnjava može, a ako bude suša kao ove godine…”, kaže Ljilja Lazić, proizvođačica povrća.

Ovakvi uvjeti dodatno pogoršavaju položaj domaćih proizvođača koji teško konkuriraju jeftinijoj uvoznoj robi.

Apeli bez učinka i poziv na samoodrživost

Dok poljoprivrednici upozoravaju na probleme i traže veću podršku, reakcije nadležnih često su ograničene i nedovoljno učinkovite. Mjere koje se donose ne donose značajne pomake, tvrde proizvođači.

Zbog toga mnogi ratari savjetuju građanima da se, koliko god je moguće, oslanjaju na vlastite resurse i proizvodnju hrane, barem u manjem opsegu. Takav pristup smatraju jednim od načina ublažavanja mogućih budućih poremećaja na tržištu.

U uvjetima globalne nesigurnosti i rastućih cijena, pitanje opskrbe hranom postaje sve važnije, a ovisnost o uvozu ostaje jedan od ključnih izazova za Bosnu i Hercegovinu.